16. mart 2011
Na bitkoinskom forumu reakcije na Silk roud isprva su bile pomalo mlake – samo je nekoliko ljudi odgovorilo. Ipak, sajt je privukao mnogo veću pažnju na najmasovnijem hakerskom diskusionom forumu – Forčenu (4chan); priliv novih članova na Silk roud bio je velik, a isto je važilo i za broj narudžbina. Već sredinom marta sajt je imao više od sto pedeset ĉlanova. Zapravo, Ros nije bio dovoljno tehniĉki potkovan da se izbori s tolikom posetom. Morao je stalno da se obraća drugu koji mu je pomogao oko koda, ne bi li smislili kako da izađu na kraj s tolikim prometom. Kada je petnaestog marta sajt pao, on se paniĉno preko ĉetaobratio drugu Riĉardu Bejtsu.
„mnogo sam napet! moram do veĉeras da podignem sajt."68 pisao je Ros.
„Nisam siguran kako ovo ĉudo radi", odgovorio je Riĉard. „voleo bih da znam", kazao je Ros. Dok sajt privremeno nije radio, pored ostalih posetio ga je i voditelj ĉuvene libertarijanske radio-emisije Free Talk Live, koja se trenutno emitovala uživo iz Nju Hempšira.69
Ijan Friman i njegov voditeljski partner saznali su za bitkoin ranije te godine od Gavina Andrisena, redovnog slušaoca koji je smatrao da bi emisija mogla dopreti do publike kojoj će se bitkoin dopasti. Na ruĉku s Gavinom, voditelji emisije Free Talk Live bili su zainteresovani, ali naposletku ih nije ubedio. „Ko bi bio motivisan da koristi to?", pitali su. Mišljenje im se, međutim, znatno promenilo manje od dva meseca kasnije, kada su saznali za Silk roud.
„Odjednom mi je ovo zagolicalo radoznalost", izjavio je Friman u programu.
Friman i ostali voditelji dali su sve od sebe da objasne kako bitkoin i Silk roud funkcionišu i raspravljali su da li je moguće da je Silk roud u stvari zamka koju je postavila CIA. Ipak, voditelji su se složili da je Silk roud nešto potpuno novo, i da pomoću bitkoina omogućava transakcije kakve, praktiĉno gledano, ranije nisu bile moguće – kupovinu droge preko Interneta. Što je još važnije, isporuka kokaina iliLSD-a na kućnu adresu – ili u anonimno poštansko sanduĉe – deluje mnogo boljeod sastajanja sa sumnjivim dilerom negde u mraku.
Kada je, uživo u programu, Friman probao da otvori Silk roud i video da ne radi, zapitao se da nije sve bila obmana. Ipak, pri nedavnoj poseti sajtu, video je sto pedeset i jednog registrovanog korisnika i trideset i osam ponuda. Neko je nedavno isporuĉio tablete ekstazija iz Evrope u Sjedinjene Države, prilepljene za unutrašnjost rođendanske ĉestitke. Eto kako bi se dale iskoristiti jedinstvene osobine bitkoina i kako bi bitkoin mogao da se probije.
„Ovo bi mogla biti sjajna primena bitkoina―, rekao je Friman.
Kada je Ros sutradan saznao za emisiju, već je bio popravio Silk roud; s mešavinom straha i ponosa pisao je drugu Riĉardu Bejtsu:
„mom sajtu je posvećeno ĉetrdeset minuta na nacionalnom radio-programu". 70
pisao je Ros Riĉardu preko ĉeta.
„koje ludilo, brate, moraš da ĉuvaš moju tajnu", dodao je Ros.
„Nisam nikom rekao niti nameravam", odvratio je Riĉard. „znam da ti mogu verovati", odgovorio je Ros.
*****
Jedan od brojnih slušalaca koji je ĉuo razgovor o Silk roudu u emisiji Free Talk Live bio je Rodžer Ver, ameriĉki preduzetnik nastanjen u Tokiju, samo nekoliko kilometara daleko od Marka Karpelesa.
Za razliku od mnogih ljubitelja bitkoina, Rodžer je imao priliĉno srećno detinjstvo u okolini San Franciska, gde je odrastao sa sestrom i dvojicom polubraće. Voleo je stratešku igru Magic: The Gathering – toliko mu je dobro išlo da je putovao i amaterski uĉestvovao na turnirima. Ipak, bio je i ĉlan rvaĉkog tima, i zajedno s bratom je ĉesto provodio popodneva u finom podešavanju brzih automobila – Rodžer je imao merkuri kaprija a brat mustanga.
S dvadeset godina Rodžer se kandidovao za skupštinu države Kalifornije kao libertarijanski kandidat; zaklinjao se da nikad neće primati platu od države. Usred kampanje za skupštinske izbore, federalni agenti su ga uhapsili zbog prodaje neĉega po imenu „pest control report 2000― – proizvoda na pola puta između petardi i sredstva protiv gamadi – na Ibeju (eBay). Rodžer je i sam naruĉio taj proizvod poštom, i on i njegov advokat bili su ubeđeni da su se vlasti ustremile na Rodžera zbog izvesnih opaski na politiĉkom mitingu, gde je nazvao federalne agente ubicama. Samo on je uhapšen zbog prodaje proizvoda „pest control report 2000―; tuţilaštvo je nastupilo nemilosrdno. Bio je optužen za kriviĉno delo i kažnjen s deset meseci zatvora nakon što je pristao da se izjasni kao kriv.71
Ovo iskustvo je Rodžerova libertarijanska shvatanja iz politiĉkog stava pretvorilo u liĉni krstaški rat – verovao je da su se vlasti ustremile na njega. U zatvoru je Rodžer nauĉio japanski i onog dana kada mu je istekla uslovna sloboda,odleteo je u Japan da zapoĉne novi život i otarasi se vlade Sjedinjenih Država. Dopadale su mu se japanska urednost i uređenost. A dopadale su mu se i Japanke.
Jednom, kada je nakratko doputovao u Kaliforniju da vidi porodicu, Rodžer je za doruĉkom slušao prošlomeseĉnu emisiju Free Talk Live kao podkast preko ajpoda. Kada su voditelji zapodenuli razgovor o bitkoinu, nešto mu je prikovalo pažnju, i on je zastao. Mnogi zaluđenici za bitkoin kasnije će priĉati o ushićenim trenucima preobraćenja, ali retko ĉiji je bio ovako ekstreman kao Rodžerov. Dok je podkast još trajao, Rodžer je uneo bitkoin u pretraživaĉ na laptopu na kuhinjskom stolu i poĉeo da išĉitava sve što je mogao naći.
Toliko ga je opĉinila ideja novĉanog sistema koji ne bi bio pod kontrolom vlade da je celu noć i ĉitav sutrašnji dan proveo u ĉitanju. Pošto je odremao, nastavio je da ĉita, i ĉitao je nekoliko dana sve dok na kraju nije bio toliko malaksao od bolesti i bolova u grlu da je pozvao prijatelja da ga vodi u bolnicu. Tamo su ga povezali na infuziju i dali mu antibiotike i sedative. Možda je to bilo zbog lekova, ali dok je ležao u bolniĉkom krevetu, imao je osećaj da je našao obećanu zemlju koju je ĉekao ĉitavog svog kratkog života – Galtovu klisuru-72 za kojom je tragao kao kakav libertarijanski Indijana Džouns.
Rodžer je imao intuitivnu predstavu o funkcionisanju tržišta mnogo pre nego što je razvio svoju tržišnocentriĉnu ideologiju. Kad je Rodžer išao u peti razred, preuzeo je kontrolu nad tržištem Lindinih dolara, školske valute nazvane po omiljenoj nastavnici; ovo je uradio nakon što je shvatio da Lindini dolari ne vrede kao pravi dolari, kao što je većina đaka pretpostavljala. Za Lindine dolare Rodžer je pokupovao sve kolaĉiće s rižom i ĉokoladne kolaĉe na školskoj pijaci kolaĉa i poslastica, i kad više nije bilo drugih prodavaĉa, digao je cene. Ostali đaci brzo su odluĉili da plate koliko Rodžer traži pošto su shvatili kako neće moći da upotrebe Lindine dolare ni za šta drugo.
Na prvoj godini studija na koledžu De Anza u Kupertinu Rodžer je otpoĉeo posao i osnovao preduzeće Memori dilers (Memory Dealers); bilo je to odmah nakon pucanja „dotkom balona", kada su preduzeća pod bankrotom poĉela jeftino da rasprodaju kompjuterski hardver. On je pokupio sav hardver koji je mogao naći i prodavao ga je preko interneta. Bio je toliko uspešan da je posle prve godine napustio školovanje. Do trena kada je otkrio bitkoin, njegova kompanija je već imala trideset zaposlenih i od prodaje je zarađivala oko deset miliona godišnje, odakle je Rodžer otplaćivao svoj lamborgini galardo i luksuzni stan u Tokiju, samo nekoliko ćoškova od užurbane stanice metroa i trgovaĉke ĉetvrti Šibuja.
U aprilu 2011, nakon što je ĉuo za bitkoin u emisiji Free Talk Live, uložio je svoje bogatstvo i s velikom žestinom se bacio u bitkoinske vode. Prebacio je dvadeset i pet hiljada dolara na bankovni raĉun Mt. Goksa u Njujorku – onaj koji je otvorio Džed – kako bi poĉeo da kupuje bitkoine. U naredna tri dana Rodžerove kupovine su preplavile tržište i podigle cenu novĉića za skoro sedamdeset pet posto, sa 1,89 dolara na 3,30 dolara.
Dok je kupovao, Rodžer je na bitkoinskom forumu objavio da će njegova kompanija za prodaju kompjuterskog hardvera Memori dilers odmah poĉeti da prihvata isplatu u bitkoinu. Nedugo potom, pretvorio je obiĉnu reklamu za Memori dilers, koja se emitovala u emisiji Free Talk Live, u oglas za bitkoin i uz pomoć zajedniĉkih napora ljudi s bitkoinskog foruma napravio je štampani primerak ovog oglasa. Uskoro potom je postavio crno-zlatan bilbord pored auto-puta koji je vodio u Silicij umsku dolinu, sa ogromnim znakom bitkoina i reĉima „Prihvatamo bitkoin"iznad internet adrese Memori dilersa. Forumaši su se oduševili.
„Bože, što volim bitkoin", pisao je jedan korisnik.
„Baš ovo nam je trebalo", rekao je neko drugi.
Rodžer je izjavio kako želi da uradi i više: „Ĉasna reĉ, dajem sve od sebe da se bitkoin probije (bilbordi, reklame na nacionalnom radiju itd.)."
Rodžerova pojava na sceni podudarila se s prvim pomenom bitkoina u vestima etabliranih medija, što je još više podiglo cenu i dovelo do još više prostora u tradicionalnim glasilima. U prvom takvom ĉlanku, na veb-sajtu ĉasopisa Tajm, Džeri Brito, istraživaĉ sa stipendijom pri libertarijanski orijentisanom centru Merkatus na Univerzitetu Džordž Mejson, dobio je priliku da iznese svoje mišljenje zašto bi bitkoin mogao biti važan:
Građani koji se pridržavaju zakona mogu da obavljaju svoje poslove a
da ih niko ne špijunira i ne govori im šta smeju a šta ne smeju. Želite
da pomognete Vikiliksu ili nekoj drugoj politiĉki neomiljenoj
organizaciji? Nema problema. Živite pod represivnim režimom i želite
da kupite zabranjenu knjigu ili film? Evo kako. Nije ni ĉudo što
Fondacija za elektronske granice naziva bitkoin „digitalnom valutom
otpornom na cenzuru".73
Nekoliko dana kasnije ĉasopis Forbs je objavio dugaĉak i blagonaklon tekst o bitkoinu, i napomenuo kako ova virtuelna valuta „preskaĉe međunarodne granice, može se ĉuvati na hard-disku umesto u banci, i – što je mnogim korisnicima možda najvažnije – ne podleže inflacijskim ćudima nekog tamo guvernera Saveznih rezervi koji reši da doštampa još novca."74
Donedavno su bitkoin održavali u životu prvenstveno programeri koji su se i sami igrali bitkoinskim softverom. Sada je bitkoin privukao novu vrstu uĉesnika, poput Rodžera Vera – uĉesnika koji nisu razumeli kod, ali su im politiĉke mogućnosti bitkoina bile dovoljno zanimljive.
*****
Satoši Nakamoto je odabrao taj trenutak da konaĉno zauvek nestane. Tvorac bitkoinskog softvera nije pisao na forumu još od decembra, ali je i dalje razmenjivao imejlove sa odabranim developerima, ukljuĉujući Gavina, Martija i Majka Herna, švajcarskog programera pri Guglu, kog je projekat privukao posle blokade Vikiliksa. Krajem aprila Hern je uĉtivo upitao Satošija koliko namerava da uĉestvuje u daljem razvoju.
„Nameravaš li da se opet prikljuĉiš zajednici u nekom trenutku (npr. prilikom izmene koda), ili planiraš da se trajno povuĉeš s pozornice?" pitao je.
„Sada se bavim neĉim drugim", odgovorio je Satoši. „Ovo je u dobrim rukama, tu su Gavin i svi ostali."
Nekoliko dana kasnije Satoši je poslao pomalo iznerviran imejl Gavinu o intervjuu koji je ovaj nedavno dao u radio-programu emitovanom preko interneta.
„Voleo bih da ne priĉaš stalno o meni kao o nekoj tajanstvenoj osobi iz
senke", napisao je Satoši. „Novinari to onda samo pretvore u priĉu o piratskoj valuti."
Gavin je odgovorio da je Satoši u pravu. Takođe je rekao da je od agencije CIA dobio poziv na razgovor o bitkoinu, i namerava da prihvati.
„Ako porazgovaram s njima otvoreno i, što je još važnije, saslušam šta ih
zanima i šta ih brine, možda će i oni poĉeti da posmatraju bitkoin kao ja – prosto
kao bolji, delotvorniji novac, manje podložan kojekakvim politiĉkim ćefovima."
Gavin nije dobio odgovor, pa je pretpostavio da je Satošija odbila pomisao da bitkoin šuruje s najnametljivijim ogrankom ameriĉkih vlasti.
Satošijev poslednji imejl bio je upućen Martiju, koga je Satoši zamolio da preuzme vlasništvo sajta Bitkoin.org.
"Ja se sad bavim neĉim drugim i verovatno ubuduće neću dolaziti", napisao je Satoši Martiju poĉetkom maja pre nego što je prebacio vlasništvo sajta na njega i nestao u etru.
Marti je preuzeo odgovornost za sajt, ali inaĉe je gotovo sasvim prestao da se bavi bitkoinom. Pošto je cena rasla, prodao je više od polovine svojih dvadeset hiljada bitkoina i kupio sebi lep stan u Helsinkiju. I Marti i Satoši kao da su shvatili kako je grupa dovoljno porasla i više joj ni jedan ni drugi nisu potrebni. Na ovaj trenutak ĉekali su mnogi prvobitni sledbenici. Bitkoin je skrenuo na sebe pažnju etabliranih medija i važni ljudi shvatali su ga ozbiljno. Već sredinom maja, cena jednog bitkoina bliţila se cifri od deset dolara.
*****
Zahvaljujući Silk roudu, bitkoin se prvi put redovno koristio kao sredstvo za trgovinu pravom – iako nezakonitom – robom. Ovo nije bilo dovoljno da bitkoin zadobije status novca; nekoliko odlika novca nedostajalo je bitkoinu. Ipak, bitkoin se sada, po pojedinim definicijama, mogao uvrstiti u valutu, a tokom 2009. i 2010. godine toj tituli se jedva mogao i nadati.
„Moja žena ovo više ne zove 'projekat ko bajagi novca ", rekao je jednog jutra Gavin ostalima okupljenim na bitkoinskom ĉet-kanalu.
Ipak, Gavin nije dopustio da mu ovo udari u glavu. Za razliku od, ĉinilo se, svih ostalih, obuzdavao je poriv za kupovinom bitkoina i za razmatranjem koliko li će mu cena skoĉiti. Obećao je ženi da će možda trošiti vreme na ovaj projekat, ali da nikad neće trošiti porodiĉni novac. U tom trenutku Gavinu je postalo jasno da cena i moć bitkoina ne zavise više samo od valjanosti bitkoinskog protokola. Ljudi koji bi se prihvatili virtuelne valute sada su koristili alatke napravljene pomoću dotiĉnog protokola; brzo je postajalo jasno da ove alatke nisu sposobne da izdrže ubrzani razvoj.
U Tokiju Mark Karpeles je morao požuriti kući s medenog meseca sa suprugom, Japankom – koju je upoznao nekoliko meseci pre toga, ne u baru, nego u zgradi gde mu je bila kancelarija – i pokušati da se odbrani od hakera koji su se dali u napad na Mt. Goks tako što su uskraćivali usluge korisnicima. Napadaĉi su rekli da će prestati ako Mark plati otkupninu od pet hiljada dolara.
„Ovo sam – naravno – odbio", 75 objasnio je Mark klijentima. „Ne pregovaramo sa internet teroristima!"
Ipak, Marku je trebalo nekoliko dana da instalira zaštitne mere protiv ove priliĉno uobiĉajene vrste napada.
U Teksasu, Ros je zatvorio knjižaru s polovnim knjigama kako bi sve svoje vreme mogao posvetiti Silk roudu. Ostajao je budan dokasno i grozniĉavo se trudio da iznova napiše kod za sajt kako bi ovaj izdržavao i promet i napade hakera koji su se već ustremili na njega. Na Silk roudu sada je bilo registrovano više od hiljadu ljudi,76 deset puta više nego samo dva meseca ranije. Sredinom maja, kako bi postavio novu verziju na internet, Ros je morao da zatvori sajt na nekoliko dana, što se ispostavilo kao jedan od najnapetijih perioda za njega.
„Ažurirati sajt koji radi i pustiti u pogon sasvim novu verziju nije lak
zadatak―, napisao je u dnevnik. „Ne shvatate koliko sitnica je tu potrebno da bi
radio baš kako treba (bar kad si loš u programiranju, kao što sam ja bio dok sam
bio glupi laik). Dakle oko ĉetrdeset i osam sati naizmeniĉno je radio, pa opet nije,
ali konaĉno sam uspeo, i sad radi."77
Dok je Silk roud bio nedostupan, cena bitkoina nakratko je krenula naniže, što je samo svedoĉilo koliko je u tom trenutku sajt bio važan za sudbinu virtuelne valute. Korisnici Silk rouda dolazili su na bitkoinski ĉet-kanal i raspitivali se mogu li kupiti drogu negde drugde. Kada je Silk roud ponovo postao dostupan, cena bitkoina opet je skoĉila.
Ipak, do prave poplave korisnika došlo je prvog juna kada je veb-sajt koji objavljuje vesti i traĉeve, Goker (Gawker), objavio detaljnu priĉu o Silk roudu78 na osnovu intervjua ljudi koji su preko sajta kupili LSD i travu, i dobili ih na kućnu adresu. Sada se tamo prodavalo trista i ĉetrdeset razliĉitih vrsta robe, ukljuĉujući i heroinski gar i avganistanski hašiš.
Neposredno nakon što se priĉa pojavila na internetu, u narednih nekoliko dana svakodnevno bi se na Silk roud registrovalo hiljadu novih ljudi,79 a cena bitkoina na Mt. Goksu naglo je skoĉila; sutradan nakon priĉe na Gokeru, prvi put je prešla deset dolara, a dva dana kasnije narasla je iznad petnaest.
Svojevremeno su mnogi sajferpankeri priželjkivali razvoj crnog tržišta, što bi se omogućilo stvaranjem anonimne valute; devedesetih godina dvadesetog veka pojedini sajfer-pankeri ĉak su pominjali „digitalni Put svile". Ipak, sada kada se on zapravo pojavio, bitkoinska zajednica nije znala šta da misli. Dok je Marti oberuĉke doĉekao sajt a Rodžer Ver je posmatrao sa odobravanjem, mnogi poklonici bitkoina pre zainteresovani za tehnologiju nego za politiku mislili su da je to nešto najgore što se moglo desiti bitkoinskoj mreži. Gavin je probao da se ogradi od svega, a Džef Garzik, programer iz Severne Karoline ĉiji su doprinosi bitkoinskom softveru bili među najĉešćim i najpouzdanijim, pisao je Gokeru da objasni kako je bitkoin u stvari manje anoniman nego što se misli, zato što se vodi evidencija u vidu blok-lanca. Ĉinjenica, blok-lanac ne sadrži imena, ali Garzik je objasnio da bi policija verovatno mogla otkriti identitet korisnika putem fine mrežne analize.
„Uzimajući u obzir kakve tehnike statistiĉke analize koriste snage
bezbednosti, bilo bi priliĉno glupavo pokušavati krupne nezakonite transakcije
putem bitkoina!", pisao je Garzik.
U razgovoru s drugim developerima, Garzika je manje brinulo što bi korisnici Silk rouda mogli biti uhvaćeni, a više ga je brinulo što će Silk roud privlaĉiti sve više neblagonaklone pažnje bude li dalje rastao. Najveći strahovi ljudi poput Garzika ostvarili su se petog juna kada je njujorški senator Ĉak Šumer održao visokoposećenu konferenciju za štampu, te osudio drsko i besramno poslovanje Silk rouda i pozvao tužilaštvo da ga zatvori. Opisao je bitkoin kao „neku vrstu pranja novca preko interneta, pomoću kog se prikriva izvor novca i skriva se i ko kupuje i ko prodaje drogu" .80
Umesto da poplaši i rastera ljude, Šumerov komentar – i poplava medijske pažnje – doveli su do još jednog naleta zanimanja, te se u roku od dva dana cena bitkoina, poput Ikara, uzdigla sve do trideset dolara po komadu. Ovo je bio porast od šest stotina procenata u odnosu na prethodni mesec, i devet hiljada procenata u odnosu na stanje šest meseci ranije. Silk roud je sada imao deset hiljada ĉlanova.
Rosu se već bilo vratilo poĉetno ulaganje – zaradio je sedamnaest hiljada dolara od prodaje peĉuraka i ĉetrnaest hiljada dolara provizije od tuđe prodaje.81 Ipak, vesti iz Vašingtona zatezale su Rosove već iskrzane živce.
„Pretrpeo sam velik mentalni napor, i sada se osećam veoma ranjivo i
uplašeno", 82 napisao je u dnevnik. „Vlada Sjedinjenih Država, moj najveći
neprijatelj, zna za mene i pojedini njeni pripadnici pozivali su na moje uništenje.
Ova organizacija u rukama drži najveću silu na celoj planeti."
Kada je sredinom juna Ros zatvorio sajt, s namerom da se malo odmori, na bitkoinskom forumu je napisao kako je njegov maleni ogled privukao previše pažnje: „Daćemo sve od sebe da se izgubimo s pozornice i nadamo se da će se svi usredsrediti na vrline bitkoina.―
Ipak, ni zvaniĉnijim kompanijama koje su poslovale putem bitkoina nije sve išlo mnogo glatkije. Otprilike u isto vreme kada se zatvorio Silk roud, Mark Karpeles se našao u situaciji da ĉetiri dana nije mogao proknjižiti podizanje novca s Mt. Goksa. Ovi problemi oborili su cenu bitkoina gotovo isto onako brzo kako je i porasla. Ipak, i kada se cena ustalila, negde ispod dvadeset dolara po komadu, nešto se promenilo. Deo mladalaĉke nevinosti bitkoina kao da beše nestao.
Samo nekoliko meseci pre toga – pa ĉak i nekoliko nedelja ranije – na forumu i ĉet-kanalima vladala je atmosfera prijatne globalne zajednice. Sve vodeće liĉnosti mogle su se naći na internetu kako razgovaraju međusobno gotovo u svako doba.
Sada su svi bili prezauzeti za ĉetovanje, ili ih je odbijala tolika negativnost. Na forumu su se korisnici Mt. Goksa žalili na Markovo ćutanje, a njegovu menjaĉnicu su muĉili problemi, te su transakcije kasnile. U ĉet-sobama, nekoliko novonastalih menjaĉnica koje su pokušavale da preteknu Mt. Goks trudile su se da ocrne Marka i njegovo održavanje Mt. Goksa. Sve više znakova ukazivalo je na to da Mark zaista zaostaje u poslu. U maju je naprasno odluĉio da preseli Mt. Goks u skuplji poslovni soliter, ali do tada je uspeo da nađe samo jednog zaposlenog voljnog da prihvati rizik koji je bavljenje bitkoinom podrazumevalo. Džed Makejleb je slao Marku predloge kako da poboljša sajt, ali Mark nije odgovorio.
Dobar deo napetosti u široj bitkoinskoj zajednici kao da je proisticao iz poplave šaljivdžija i radoznalaca, koji su preplavili ĉet-kanale glupavim primedbama. U junu se forumu pridruţilo više od petnaest hiljada novih ljudi,83 što je više nego udvostruĉilo ĉlanstvo i dovelo do 152.000 novih komentara.
Bitkoin je trebalo da bude nova vrsta zajednice, bez centralnog autoriteta; funkcionisala bi zato što ljudi požele da se ukljuĉe. To je uspevalo sve do sada, jer su novopridošlice želele uspeh zajednice. Ipak, šta ako to ne bude zanimalo nove ĉlanove? Treba li da se umeša nekakav rukovodilac, i, ako treba, ko?
Pojedini glavni developeri, Gavinovi saradnici, predlagali su da moderatori struĉnije zavode red na forumima, a možda i da premeste forum sa adrese Bitcoin.org, kako se ne bi ĉinilo da forumski razgovori imaju nekakav zvaniĉan status u bitkoinskom svetu.
Marti, kome je Satoši dao poslednju reĉ kada su veb-sajtovi u pitanju, strepeo je pred ovim promenama. Rekao je kako već dugo izbegava da odluĉuje o ĉemu treba, a o ĉemu ne treba raspravljati na forumu, dokle god se na samom forumu ne odigravaju nikakve nezakonite transakcije.84
Gavin se uglavnom nije upuštao u javnu raspravu – znao je da ne vredi svađati se oko toga – ali je bez mnogo buke našao naĉin da postigne nekakav napredak; napravio je mejling listu posvećenu razvoju bitkoina, listu koju je bilo lakše držati pod kontrolom; ovaj potez nije se svima dopao.
Otprilike u isto vreme Gavin je posetio agenciju CIA kako bi predstavio bitkoin na konferenciji o najnovijoj tehnologiji. Odmah je izvestio o tome na forumu, i nije krio šta je rekao tokom svoje posete i kakve su bile reakcije (svi prisutni iz agencije CIA delovali su zainteresovano). Mnogi forumaši su podržali njegovu odluku da ode onamo, ali ne svi. Ove rasprave, međutim, brzo su ustupile mesto krupnijim pitanjima: jesu li osnivaĉi zajednice sposobni da joj omoguće napredak.
________________________________
68Richard Bates, RUTS, 22. januar 2015.
69Free Talk Live, 16. mart 2011, https://www.freetalklive.com/content/podcast_2011_03_16.
70RUDS GX 1002
71Informacije o parnici dostupne su na adresi http://www.justice.gov/criminal/cybercrime/press-relea-ses/2002/verPlea.htm.
72Iz romana Pobunjeni Atlas Ajn Rend. Galtova klisura je mesto gde glavni lik Dţon Galt predvodi „štrajk― vodećih svetskih poslovnih i kreativnih ljudi. (Prim. prev.)
73 Jerry Brito, „Online Cash Bitcoin Could Challenge Governments, Banks―, Techland blog, Time, 16. april 2011.
74Andy Greenberg, „Crypto Currency―, Forbes, 20. April 2011, http://www.forbes.com/forbes/2011/0509/ technology-psilocybin-bitcoins-gavin-andresen--crypto- currency.html.
75 Mark Karpeles poslao na BTKF 1. maja 2011.
76Eileen Ormsby, Silk Road (Sydney: Pan Macmillan Australia, 2014).
77RUDS GX 240B
78Adrian Chen, „The Underground Website Where You
79Can Buy Any Drug Imaginable―, Gawker, 1. jun 2011, http://gawker.com/the-underground-website- where -you-can-buy-any-drug-imag-30818160.Ormsby.
80 „Schumer Pushes to Shut Down Online Drug Marketplace―, 5. jun 2011, http://www.nbcnewyork.com/ news/local/Schumer-Calls-on-Feds-to-Shut-Down--Online-Drug-Marketplace-123187958.html.
81RUDS GX 250
82RUDS GX 240B
83 Podaci o prometu na forumu dostupni su na adresi https://bitcointalk.org/index.php?action=stats.
84 Marti Malmi poslao na BTKF 11. juna 2011.
Iz knjige: Nathanijel Popper: Digitalno zlato
Нема коментара:
Постави коментар