петак, 21. март 2025.

Digitalno zlato- neispričana priča o bitkoinu (Drugo poglavlje: četrnaesti deo)


August 2012


Čarli Šrem i Erik Vorhis šetali su se južnom ivicom Medison skver parka, prema kafiću Benvenuto. Trebalo je da se nađu s Barijem Silbertom, velikanom njujorške scene ljubitelja tehnologije. Kada je Ĉarli ušao u kafić, oĉekivao je da vidi pravog-pravcatog drskog novokomponovanog bogataša, kakvi se prikazuju u filmovima poput Društvene mreže. Umesto toga je zatekao osobu deĉaĉkog lika i ravnih šiški zbog kojih je izgledao mlado skoro kao Ĉarli.

Bari Silbert imao je samo trideset i tri godine i u finansijskoj industriji su ga smatrali za ĉudo od deteta, pošto je već bio zaposlen u jednoj firmi na Volstritu i bavio se menadžmentom preduzeća pod bankrotom, pre nego što je otišao i napravio finansijsku startap kompaniju koja je olakšavala prodaju i kupovinu deonica firmi koje nisu trgovale preko berze. Zahvaljujući ovoj kompaniji, Sekondmarketu, Bari je dospeo na svaku listu najuticajnijih mladih ljudi u poslovnom svetu.

Bari je već mesecima bez mnogo buke istraživao bitkoin. Nije se zanimao za njega iz politiĉkih razloga. Video je da bitkoin ima potencijal da popravi postojeće, nedelotvorne transfere uplata i druge elemente bankovnog sistema. Pošto je bitkoin zauzimao mesto negde na marginama društva, Bari se plašio da će, ako javno prizna zanimanje za ovu tehnologiju, nekako naškoditi svojoj kompaniji, koju je osnovalo nekoliko vodećih ljudi na polju ulaganja riziĉnog kapitala. Ipak, Bari je potajno tragao za nekim ko bi mu ukazao na kakvu zanimljivu investiciju na polju virtuelne valute. Takođe je u 2012. godini potrošio oko sto i pedeset hiljada dolara na kupovinu bitkoina.

Ĉarli i Erik su jedva ĉekali da ga upoznaju; ispostavilo da se do Dejvida Azara teško može doći nakon što je tim Bitinstanta pristao da prihvati njegovu investiciju posle putovanja u Beĉ ranije tog leta. Ako ništa drugo, Bari bi ih mogao posavetovati kako da se postave u datim okolnostima.

Bari im je uslišio želju, ali takođe je ugledao i priliku za sebe. Već je uložio sopstveni novac u nekoliko bitkoinskih kompanija – ukljuĉujući i Koinlab, kompaniju koju je Piter Vesenes osnovao u Sijetlu – i rado je želeo da proširi poslovni spektar. Što je još važnije, nedavno je zainteresovao za bitkoin jednu od najvećih firmi za ulaganje riziĉnog kapitala – istu onu koja je ranije investirala u njegov posao.

U roku od nekoliko dana Ĉarli se dogovorio da se nađe na kafi s Barijevim velikim investitorom Larijem Lenihanom, partnerom u kompaniji Ferstmark kapital (FirstMark Capital), firmi vrednoj više milijardi dolara; Lari Lenihan je ulagao u startapove poput Pinteresta i Erija. Kada su se upoznali, Larija su pomalo odbijale neukrotiva energija i sujeta koje je uoĉio kod Ĉarlija, ali mu se ideja Bitinstanta toliko svidela da je odmah pozvao Barija i rekao da će se raspitati i razmisliti da li da uloži novac. U imejlu upućenom Ĉarliju pitao je kada bi Ĉarli i Erik mogli doći da se upoznaju s njegovim partnerima: „Takođe bih voleo da ĉujem šta mislite o tome da grad Njujork uloži u vaš posao – ovo bi moglo biti bitno. To bi uradila kancelarija gradonaĉelnika Blumberga, što bi dalo preduzeću ogroman kredibilitet."

*****

Dejvid Azar je umalo izgubio priliku da uloži u Bitinstant kad je s prijateljima otputovao na špansko ostrvo Ibicu. No dok se izležavao na Ibici, u Blu marlinu, možda najmodernijem klubu na plaži, Dejvid je primetio dvojicu visokih muškaraca sjajnih smeđih lokni; privukli bi mu pažnju ĉak i da nisu posredi bili Tajler i Kameron Vinklvos.

Blizanci Vinklvos postali su kulturološki fenomen zbog poslovnih veza s Markom Zakerbergom dok su još svi studirali na Harvardu. Zakerberg je isprva pravio društvenu mrežu zajedno s braćom, ali kada se odvojio i sam napravio Fejsbuk, blizanci su ga tužili s tvrdnjom da im je ukrao zamisao. Naposletku su dobili naknadu od šezdeset pet miliona dolara i priĉu koja je poslužila kao nadahnuće za oskarovski film

Svestan da se braća razumeju u tehniku i da su bogati, Dejvid je zgrabio priliku. Prišunjao se Kameronu i pomenuo nekog zajedniĉkog prijatelja iz Njujorka. Dejvid je onda zapitao Kamerona zna li išta o virtuelnim valutama. Kameron nije znao ništa, i na Dejvidov kratak opis sa zanimanjem je klimnuo glavom. Razgovor se završio Dejvidovim obećanjem da će mu se javiti kasnije.

Dejvid je uhvatio braću u srećnom trenutku. Nedavno su se obojica povukla iz veslaĉke karijere, koja ih je 2008. odvela na Letnje olimpijske igre u Pekingu, i sada su novcem od naknade za Fejsbuk osnivali sopstvenu firmu za ulaganje u tehnologiju. Baš pre nego što će oni krenuti na Ibicu, Vinlkvos kapital je iznajmio kancelariju na nekoliko ćoškova od sedišta Bitinstanta na Menhetnu.

Sledećeg vikenda, u porodiĉnoj kući na Long Ajlendu, Kameron je proĉitao ĉlanke koje mu je Dejvid poslao. Oba brata su na Harvardu završila ekonomiju i posle samo malo ĉitanja na laptopu, Kameron je pozvao brata.

Dođi, moraš ovo da vidiš―, rekao je Kameron Tajleru.

Tajler je uvek bio razuman i predstavljao je protivtežu svom bratu, sanjalici. Ipak, kada je Tajler poĉeo da ĉita, uvideo je o ĉemu mu to brat govori. Obojica su shvatila da je posredi ili prevara ili nešto krupno – ali da svakako vredi pobliže pogledati. Kada su blizanci pozvali Dejvida telefonom, on im je ispriĉao ponešto o kompaniji u koju se sprema da uloži novac i ponudio se da ih upozna s timom Bitinstanta; bilo je jasno nagovešteno da će možda i braća poželeti da investiraju.

Dva dana kasnije Kameron je stigao u prostorije Bitinstanta u Dvadeset i trećoj ulici i, onako krupan, nekako se smestio u Ĉarlijevoj kancelariji. Razgovor sa Ĉarlijem i Erikom o tome kako funkcioniše blok-lanac i po ĉemu se to bitkoin razlikuje od prethodnih digitalnih valuta koje se nisu probile – recimo od Fejsbuk kredita – potrajao je skoro dva sata. Ĉarli je pomalo liĉio na tasmanijskog đavola: isijavao je energiju u svim pravcima, ne uvek na baš uredan naĉin. Ipak, na svako sumnjiĉavo pitanje blizanaca Erik je davao dobro promišljen odgovor. Kamerona je naroĉito zadivila Erikova odluka da ĉitavu platu u Bitinstantu prima u bitkoinima i da štedi u ovoj virtuelnoj valuti. Za nekoliko dana blizanci su obavestili Dejvida kako su spremni da zajedno s njim ulože novac i zakazali su veĉeru da utanaĉe uslove. U nizu šaljivih imejlova sa Ĉarlijem i Erikom, blizanci su pretresali osnovne odlike bitkoina i prirodu novca.

Kameron: „Novac nema nikakvu inherentnu vrednost, na primer ako bi se ti
smrzavao na vrhu planine i kod sebe imao samo gotovinu, mogao bi da je zapališ i
ogreješ se, kao u Alpinisti.“

Ĉarli: „Sve se razliĉito vrednuje pod razliĉitim okolnostima... Kokainskom
zavisniku jedan dolar je vredniji nego meni ili tebi."

Kameron: „A striptizeti?"

Ĉarli i Erik su se opet našli u zavidnom ali nezgodnom položaju: udvarale su im se dve razliĉite grupe investitora.

Uzimalo se u obzir mišljenje svakog pripadnika tima Bitinstanta. Rodžer nije bio oduševljen blizancima Vinklvos. Mislio je da se samo šlepuju uz uspešne ljude, da su se obogatili zahvaljujući pravnom sistemu a da zapravo sami ništa nisu izumeli. Takode su ga brinuli uslovi ugovora koji su Dejvid i blizanci ponudili, a koji su podrazumevali mnogo manje fleksibilnosti i davali Dejvidu veću kontrolu nego što je uobiĉajeno za ulagaĉe u startap preduzeća.

Rodžer je i dalje bio libertarijanac, ali je bio praktiĉan, i razumeo je koliko vredi novac već uglednih i iskusnih ulagaĉa na polju riziĉnog kapitala, onakvih kao Bari Silbert i Ferstmark kapital, i naroĉito koliko bi bilo važno da grad Njujork otkupi deo njihovih akcija.

„Oni su među najzanimljivijim mogućim ulagaĉima jer bi nas, pretpostavljam, mogli popriliĉno zaštititi za sluĉaj problema s regulatornim telima ili finansijskom policijom", pisao je Rodžer iz Tokija, zalažući se za Barija i Ferstmark, ne za Dejvida Azara i blizance.

Bari je već uzeo Ĉarlija i Erika pod svoje i trudio se da ih malo prevaspita. Upozorio je Ĉarlija da u imejlovima ne pominje svoje pijanĉenje i slavlja. Pošto je poveo ekipu Bitinstanta na jednu poslovnu zabavu, popisao je na kojim nedostacima u društvenom ponašanju treba da porade:

Ne razbacujte se tuđim imenima... Lariju ne bi bilo milo što govorite
ljudima da on kupuje bitkoine.
Ĉarli, tvoja odbrana bitkoina pred Brajanom iz Tribeke delovala je
vrlo agresivno. Budi strpljiv, SLUŠAJ i probaj da pobiješ svaki
argument ponaosob.
Potrudite se da ne vadite telefone iz džepa. Asocijalno je – i do
izvesne mere prostaĉki – za veĉerom odgovarati na imejlove, poruke
na Tviteru i si.

Ĉarli nije bio oduševljen ovim oĉinskim uputstvima. Ipak, što je još važnije, kada je Ĉarli razmišljao koje investitore da prihvati, Dejvid je imao nešto sa ĉime se Bari nije mogao meriti: pripadao je Ĉarlijevoj prisno povezanoj zajednici sirijskih Jevreja. Kada je ĉuo da Bitinstant razmišlja da prihvati investiciju Barija Silberta, Dejvid se razljutio i optužio je Ĉarlija da je izdajica. Pripadnici zajednice sirijskih Jevreja uglavnom su smatrali kako imaju više odgovornosti jedan prema drugom nego prema ostatku sveta. Ovo je bila izolovana zajednica u kojoj su se ĉak i brakovi sa evropskim ili turskim Jevrejima smatrali mešovitim. Ĉarli se prepao da će pasti u nemilost u susedstvu ako ne pristane na ovaj dogovor.

Pri svemu tome, Dejvidovi partneri, blizanci Vinklvos, delovali su glamurozno, i bilo im je teško odoleti. U oĉima nekoga koga su uvek poslednj eg birali za igru izmeĊđu dve vatre, visoki plavokosi olimpijski takmiĉari nisu obećavali samo novac već i život u kom ga ljudi više ne bi mogli prenebregavati.

Takođe, bilo je opasno odbiti Dejvidov novac u korist pogodbe s Ferstmarkom, koja je bila tek u poĉetnom stadijumu. Ĉarli je napisao Bariju:

Vredi li rizikovati dobar deo ovoga što sada imam samo da bih video hoće li
biti dogovora ili ne? Hoću da kažem, do sada smo samo priĉali s Larijem. S drugim
ulagaĉima riziĉnog kapitala sam stigao i dalje od toga, pa su odustali u poslednjem
trenutku . Na ovom sadašnjem dogovoru radimo od juna, ĉetiri meseca, i umoran sam!!

Bari je neumoljivo uzvratio:

Preduzeće je tvoje i radi kako hoćeš, ali samo želim da ti kažem šta
mislim. I za tvoju firmu i za bitkoinsku industriju predstavljalo bi
ogromnu prekretnicu ako bi Ferstmark uložio kapital u Bitinstant.

U Tokiju, Rodžer je ne obavestivši ostale zapodeo razgovor s Barijem; uradio je to i ne bi li mu objasnio šta spreĉava Ĉarlija da pristane i da vidi bi li Bari mogao da da ponudu koja bi delimiĉno primirila Ĉarlijeve brige

Ĉarli trenutno oseća društveni pritisak da zakljuĉi taj drugi dogovor,
ali ako tvoja ponuda bude bolja, imaće odliĉan razlog da ga ne
prihvati i to neće imati rđave posledice po njega u krugovima u
kojima se kreće.

Bari je pristao da ponudi konvertibilnu obveznicu od sedamdeset pet hiljada dolara kako bi malo odložio odluku dok on i Ferstmark rade na zvaniĉnijoj ponudi. Rodžer je brzo pisao Ĉarliju: „Ne bih da spaljujemo mostove za sobom, ali ne mislim da treba da se osećamo loše što tražimo od Dejvida da saĉeka još dve nedelje. Već je pokazao da mu se ne žuri, trebali su mu meseci da sroĉi pogodbu."

Ĉarli jeste odložio, ali naposletku je razrešio problem između Dejvida i blizanaca s jedne i Barija i Ferstmarka s druge strane tako što je nagovorio Dejvida da pristane na izvesne, ne tako stroge uslove za investiranje, pošto su oni prethodni odbijali Rodžera. Ĉarli je takođe ubedio Erika da bi Dejvidovo iskustvo u unovĉavanju ĉekova odmah pomoglo Bitinstantu da se izbori s regulatornim problemima koji bi mogli iskrsnuti kada zakonodavna tela požele da obuzdaju virtuelnu valutu. Kako bi sklopio dogovor s Dejvidom, Ĉarli je ponudio Eriku dvoprocentni udeo u Bitinstantu. O svemu su se dogovorili sedeći na tremu Dejvidovog advokata u onom delu Bruklina gde žive sirijski Tevreji. Po ovom dogovoru, Megvajer venčers (Maguire Ventures), investiciona firma koju su osnovali Dejvid i blizanci Vinklvos, dobio je dvadeset i dva posto Bitinstanta za 880.000 dolara. Ĉarli je zadrpžao dvadeset i devet procenata kompanije, a Rodžer petnaest procenata; ostatak je razdeljen među ostalim zaposlenima.

Kada su konaĉno potpisali ugovor, Ĉarli je već koristio prve prednosti ove pogodbe: izigravao je liĉnog vodiĉa blizanaca Vinklvos kroz svet bitkoina. Kupovao je novĉiće u njihovo ime i pomagao im da bitkoinom plate nekom ukrajinskom programeru za rad na veb-sajtu Vinklvos kapitala. Ĉarli i Erik su takođe izdvojili vreme da sednu s blizancima i malo detaljnije ih upoznaju s bitkoinom.

Ĉarli i Erik su namerno zakazali sastanak za subotu uveĉe kada bi razgovor mogao postepeno prerasti u noćnu zabavu s blizancima, i blizanci ih nisu razoĉarali. Posle ĉasa o bitkoinu, podstreknut alkoholom, Kameron je pozvao Ĉarlija i Erika da zajedno izađu. Došle su i neke devojke, poznanice blizanaca, i društvo je krenulo na žurku u jednom potkrovlju u centru grada, a potom su otišli u ilegalnu kafanu. Ĉarli se toliko napio od ruma da je usred bara povratio na sopstvene cipele. Svejedno je nekako završio u Kameronovom stanu s jednom devojkom – premda je Ĉarli žalostivo izvestio da to nikud nije odvelo.

„Kakva noć", napisao je Kameron Ĉarliju i Eriku sutradan ujutru. „Nadam se
da ste vas dvojica stigli kućama u jednom komadu."

„Bilo je ludilo", odgovorio je Erik. „Morao sam da odem pre nego što se
udavim u piću."

Sve ovo nije bilo uzbudljivo samo Ĉarliju i Eriku. Uprkos prethodnim uspesima, blizancima se ulaganje u bitkoin trenutno ĉinilo kao da su se ugradili u temelj neĉeg veoma krupnog pre nego što je iko drugi uopšte saznao za to.

Ipak, pre nego što su stigli da se nauživaju, javili su se prvi problemi. Poĉetkom novembra jedan haker je napao sajt Bitinstanta i nekoliko puta ga oborio. Haker je zahtevao naknadu od deset hiljada bitkoina; Ĉarlijev maleni tim programera radio je danju i noću. Otprilike u isto vreme, banka Siti, kod koje je Bitinstant već dugo imao raĉun, poĉela je da postavlja nezgodna pitanja pošto mesecima nije obraćala pažnju na njihov raĉun. Ovo je primoralo Bitinstant da privremeno obustavi primanje novca preko bankovnog raĉuna. Malo više od nedelju dana nakon što je investicija ozvaniĉena, Dejvid Azar se obrecnuo na Ĉarlija: „Ja nisam na ovo pristao."

Kada je Dejvid preuzeo svoj deo vlasništva nad kompanijom, pitao je zašto firma brže ne napreduje. U isto vreme je odbio da uplati prvu ratu. Zahtevao je potpunu finansijsku reviziju Bitinstanta, što je trajalo mnogo duže nego što se očekivalo. Ispaljivao je kratke imejlove kao vatru iz mašinske puške, postavljao nova pitanja pre nego što bi dobio odgovor na prethodna.

Erik je s mešavinom opĉinjenosti i straha posmatrao kako prepirke između Ĉarlija i Dejvida brzo prerastaju u nešto nalik na svađu između ljutite braće.

„Dejvide, ne dopada mi se kad me nazivaš detetom i obraćaš mi se s visine.
Oduvek sam se odnosio prema tebi s punim poštovanjem i mislim da zaslužujem
isto od tebe", napisao je Ĉarli Dejvidu u imejlu poĉetkom novembra posle jedne svađe

Nastavio je:
I dan-danas znaš samo ono najosnovnije o bitkoinu i Bitinstantu.
Moraš da shvatiš zašto smo u poslu, i šta pokušavamo da postignemo
na ovom svetu. Kažeš, treba sve da nauĉim od tebe, e pa, ti još ništa
nisi naučio od nas.
Treba da odluĉiš kako ćeš se ubuduće postaviti, da smisliš kakav
ćeš stav i položaj zauzeti u odnosu na nas.

__________

Iz knjige: Nathanijel Popper: Digitalno zlato

PRVO POGLAVLJE                      DRUGO POGLAVLJE      TEĆE POGLAVLJE


UVOD.                                            JEDANAESTI DEO
PRVI DEO.                                      DVANAESTI DEO
DRUGI DEO.                                  TRINAESTI DEO   
TREĆI DEO.                                   PETNAESTI DEO
ČETVRTI DEO.                             ŠESNAESTI DEO
V DEO.                                           SEDAMNAESTI DEO
ŠESTI DEO.                                   OSAMNAESTI DEO
SEDMI DEO.                                 DEVETNAESTI DEO
OSMI DEO.                                   DVADESETI DEO
DEVETI DEO                                DVADESET PRVI DEO
DESETI DEO.                                DVADESET DRUGI DEO

Нема коментара:

Постави коментар