11 april 2013
Lemon je omogućavao klijentima da sve kreditne kartice i kupone drže u digitalnom obliku na svojim smartfonima. Venses je predložio upravnom odboru da dodaju i džep za bitkoine, koji bi bio bezbedan, pouzdan naĉin za ĉuvanje, a možda ĉak i kupovinu virtuelne valute. Da bi ušao u posao, Venses je predlagao da Lemon upotrebi milion dolara preostalog novca i pribavi bitkoine, kao poĉetnu koliĉinu koju bi mušterije mogle kupovati. Ovo je zapravo sjajno vreme za kupovinu novĉića, tvrdio je Venses, pošto je cena upravo naglo opala.
Venses je oĉekivao da će se pripadnici upravnog odbora ozariti – naroĉito Miki Malka, predsednik odbora i jedan od prvih ljudi koje je Venses zagrejao za bitkoin još 2012. Umesto toga, Miki se namrgodio. „Zar je zaista to cilj Lemona?", pitao je Miki Vensesa. Lemon je konaĉno postajao prihvaćen kao digitalni novĉanik. Zar ne bi širenje na polje virtuelnih valuta donelo sa sobom raznorazne nepoznate zakonske rizike?
Ostali ĉlanovi odbora ćutke su saslušali Vensesovo objašnjenje zašto bi ovo trebalo uraditi. Svi su znali da je u Silicijumskoj dolini opasno odbiti od sebe preduzetnika kao što je Venses – to bi znaĉilo gotovo sigurnu propast kompanije. Ipak, nisu ni skoĉili u njegovu odbranu.
Kad se sastanak završio, Erik O'Brajen, ĉlan upravnog odbora koji je izgledao najmanje sumnjiĉavo, odveo je Vensesa u stranu i pitao ga: „Koliko ti u stvari veruješ u ovo – šta ti liĉno radiš?"
Venses je odgovorio bez uvijanja: „Ja liĉno prebacujem deo svoje imovine u
bitkoin, u tolikoj meri da je to maltene neodgovorno, eto koliko verujem."
Uprkos onome što je upravni odbor Lemona hteo da uradi, Venses je rekao:
„Savetujem ti da uložiš onoliko novca koliko možeš podneti da izgubiš.
Rekao je O'Brajenu da kupi novĉiće na Mt. Goksu, ali da ih povuĉe odande ĉim se transakcija proknjiži.„Vredeće ili pet hiljada puta više nego danas ili neće vredeti ništa."
*****
U narednih nekoliko dana Mt. Goks se opet otvorio i cena se stabilizovala na oko sto dolara. Ipak, mnogi su verovali da je nedavno strmoglavljenje cena dokazalo slabost ĉitavog koncepta. Feliks Salmon, Rojtersov finansijski kolumnista, napisao je vrlo ĉitan ĉlanak u kom je ukazao da je, zbog izuzetno nepredvidljive cene, nemoguće koristiti bitkoin u najosnovnije svrhe: kao novac. Ako kupci ne znaju hoće li bitkoin sutra vredeti deset ili sto dolara, verovatno neće trošiti novĉiće, a trgovci ih verovatno prosto neće primati. Ĉak i u ovoj kritici, međutim, priznao je da u bitkoinskoj mreži ima neĉeg otmenog.
„Trenutno je u mnogo ĉemu bitkoin najbolji i najjednostavniji platni sistem
koji je svet ikad video",151napisao je Salmon. „Dakle, ako želimo ikada da
napravimo nešto bolje, moraćemo da se uĉimo na uspesima bitkoina – baš kao i na
njegovim propustima."
Sutradan nakon kraha, blizanci Vinklvos konaĉno su javno, za Njujork tajms, 152 izneli da su uložili u bitkoin oko deset miliona dolara. Zanimanje javnosti nije bilo ograniĉeno samo na Sjedinjene Države. Nekoliko nedelja posle kraha nacionalna televizijska stanica u Kini emitovala je polusatnu reportažu o novim zaluđenicima u toj zemlji,153i izvestan broj tamošnjih preduzetnika poĉeo je da otvara menjaĉnice u kojima se bitkoin mogao kupiti za juan.
Uprkos krahu, svako ko je imao neku ideju u vezi sa bitkoinom uvideo je da u Silicijumskoj dolini voljnih ulagaĉa ima u izobilju. U maju, Faundersfand Pitera Tila objavio je da ulaže dva miliona dolara u Bitpej,154kompaniju za obradu uplata koja bi omogućavala trgovcima da primaju bitkoine, ali da im na kraju u banku legnu dolari – koristeći brze i jeftine transakcije preko bitkoinske mreže.
Ipak, od svih kompanija najviše pažnje je privlaĉio Koin-bejs, koji su osnovali veterani sajta Erbi-en-bi i firme Goldman Saks. Koosnivaĉi, stari dvadeset i nešto godina, izgledali su uredno i govorili blagim tonom; neizbežno su ulivali poverenje. Investitorima se dopadalo što obojica izbegavaju ideološki obojene izjave o svrgavanju Saveznih rezervi i umesto toga predstavljaju kompaniju kao mesto gde klijenti lako i sigurno mogu kupovati i ĉuvati novĉiće, bez beskrajno dugog ĉekanja i prismotre vlasti. Takođe su imali pravog poslovnog iskustva u poznatim kompanijama, što dotad u bitkoinskom svetu nije bilo baš ĉesta pojava.
Nakon savetovanja s Vensesom, Miki je rešio da se udruži s njujorškim ulagaĉem riziĉnog kapitala < b>Fredom Vilsonom
Ĉarli je u međuvremenu koristio položaj Bitinstanta kao jedine ozbiljne bitkoinske kompanije u Njujorku – medijskoj prestonici sveta – i postao je zastupnik bitkoina za javnost. Redovno je pozivao novinare u bar EVR, u koji je bio investirao poĉetkom godine, zamraĉen i moderan klub na Menhetnu, od onih ispred kojih na trotoaru klijentela ĉeka na visokim štiklama. Okrugli kožni separe u zabaĉenom ćošku bio je Ĉarlijeva noćna kancelarija, a na stolu su stajale flaše skupih pića za goste.
Ĉarlijevi poznanici iz bruklinskih dana zapanjili su se kako se iz niskog, nezgrapnog tinejđera preobrazio u samopouzdanog impresarija koji se razmeće prstenjem sa ugraviranim privatnim kljuĉem za jedan svoj bitkoinski novĉanik. Ipak, kao i uvek kod Ĉarlija, sve je bilo malo skromnije nego što izgleda. Još je živeo u svojoj tinejđerskoj spavaćoj sobi u roditeljskom podrumu u Bruklinu. Trudio se da stvori utisak kako je EVR njegov bar, uprkos ĉinjenici da je u njega uložio samo oko petnaest hiljada dolara i posedovao je manje od jedan posto. Istovremeno se Ĉarlijeva kompanija oĉajniĉki utrkivala s brojnim novim takmacima, naroĉito s Koinbejsom, a Ĉarli je ĉesto odsustvovao kad je bio najpotrebniji – sedeo je u baru ili je priĉao s novinarima. U jednom trenutku, Kameron Vinklvos je pitao Ĉarlija: „Je l' ti želiš da budeš vlasnik bara ili glavni izvršni direktor bitkoinske kompanije? Ne možeš i jedno i drugo."
Kameron, blizanac koji je više uĉestvovao u poslovanju, neprestano je zapitkivao Ĉarlija zašto se sve ne obavlja brže. Kada je objavljena investicija od pet miliona dolara u Koinbejs, Kameron je upozorio Ĉarlija da bi Koinbejs mogao preoteti Bitinstantu vodeći položaj.
Samo radi ono što treba i prekini da se zajebavaš", rekao mu je Kameron.
Ĉarli je pokorno pristao. „Dobro, potrudiću se više, poguraću i tim"
U Tokiju, i Mark Karpeles je otkrio da prednost – koju Mt. Goks ima zato što je bio prvi u poslu – nije neotuđiva.
Drugog maja Marka je u sudu u Sijetlu tužila kompanija pod upravom Pitera Vesenesa Koinlab, 156 koja je ranije te godine trebalo da preuzme odgovornost za poslovanje Mt. Goksa u Sjedinjenim Državama. Koinlab je optužio Mt. Goks za kršenje ugovora, pošto nije prepustio klijente koje je trebalo da prepusti. Nevolje su se pogoršale nedelju dana kasnije kada su savezni agenti zaplenili novac Mt. Goksa na dva ameriĉka bankovna raĉuna – ukupno oko pet miliona dolara; Mt. Goks je bio optužen za kršenje saveznih zakona o transferu novca. 157U tom trenutku ovo nije bilo tako oĉigledno, ali ovi potezi bili su deo sve uspešnije hajke na Silk roud; agenti snaga bezbednosti u Baltimoru bližili su se plenu. Tužilaštvo je prvog maja podiglo tajnu optužnicu protiv Strašnog Pirata Robertsa za trgovinu narkoticima i spremalo se da uhapsi mozak ĉitave operacije ĉim ustanovi ko je posredi.
Uz sva ova previranja, pravo je ĉudo što je iko uopšte i dalje i koristio Mt. Goks. U svetu trgovine, međutim, nešto najvrednije što jedna berza može ponuditi jeste likvidnost, ili prostije reĉeno, ljudi koji nešto kupuju i prodaju. Ni tehniĉki najrazvijenija berza na svetu ništa ne vredi ako klijenti ne nude da nešto kupe ili prodaju. Mt. Goks je još posedovao likvidnost jer je privukao toliko mušterija u vreme kada je bio praktiĉno jedina menjaĉnica; pojedini klijenti su bili voljni da pređu drugde samo pod uslovom da to uĉine i drugi.
Ipak, stvarao se jaz između starih ljubitelja bitkoina i nove, praktiĉnije zajednice preduzetnika, inženjera i investitora. Kada su pojedini programeri koji su se bavili bitkoinskim kodom napravili bitkoinski pres-centar, to je istog trena dovelo do svađe oko toga ko izgleda dovoljno pristojno da se navede kao liĉnost za vezu s novinarima, naroĉito kada je Rodžer Ver uklonjen sa spiska. Erik Vorhis se razbesneo na one koji su pokušavali da bitkoin predstave uglađenije nego što jeste.
„Sramota je što je bitkoin spao na to da ga zastupaju ulizice i poslušnici,
prevelike kukavice da potegnu prava pitanja, prave razloge što je ova tehnologija
toliko važna", pisao je Erik. „Bitkoin je pokret, i oni koji pokušavaju da ga
profiltriraju i pretvore u obiĉnu, simpatiĉnu novu tehnologiju se zavaravaju, i
veoma će naškoditi zajednici."
* * *
Kako se bližila prva konferencija Bitkoinske fondacije krajem maja, svi su delovali spremni na primirje, pauzu u stalnom prepucavanju. Fondacija je rezervisala glavni konferencijski centar u prestonici Silicijumske doline, San Hozeu.
Ujutru prvog dana konferencije, u petak sedamnaestog maja, otvoren je novi sajt, Tek kranc (TechCrunch), i na njemu je osvanuo ĉlanak u kom je zvaniĉno objavljena investicija blizanaca Vinklvos u Bitinstant, što je ostalo tajna ĉak i kada su javno izneli da poseduju imovinu u bitkoinima. Investicija je procenjivana na milion i po dolara. Ĉak i ovaj ĉlanak je izazvao raspravu sa Ĉarlijem, koji je sluĉajno nagovestio isto to drugom novinaru. „Komunikacijske veštine su ti oĉajne, koĉe celu operaciju", napisao je Tajler Vinklvos.
Ipak, zategnutost je prošla brzo, a Ĉarli i blizanci su došli u konferencijski centar i videli da ih okupljena masa smatra nekakvim junacima. Mnogi na konferenciji već godinama su bili ljubitelji bitkoina i ĉekali su da svet uvidi lepotu njihovog omiljenog projekta. Sada su ovi visoki, lepo izvajani, poznati blizanci zastupali njihov cilj. U petak uveĉe blizanci su zajedno održali plenarni govor, odeveni u zakopĉane košulje s podvrnutim rukavima, i s patikama na nogama. Poĉeli su citirajući Gandija, a onda su citirali Dr Susa i pomenuli pice koje je Laslo Hanec kupio za bitkoin. Sutradan ujutru, kada se sajam otvorio, jedan izlagaĉ je prodavao majice sa osmehnutim likom Ĉarlija Šrema u stilu ĉuvenog postera s reĉju „nada" i likom Baraka Obame.
Ovo laskanje skretalo je Ĉarliju pažnju s poslovnih prilika na konferenciji. Stigao je da naškraba nekakve beleške za predavanje u subotu po podne, tek sat vremena ranije, dok je stajao za tezgom. Predavanje je, nimalo ĉudno, bilo pomalo nepovezano, ali Ĉarli je još imao svoj stari, zarazni polet, kom je svetina pljeskala i klicala. Te veĉeri ĉitav tim Bitinstanta izašao je na veĉeru i mnogo pića; ispijali su se šotovi viskija „fajerbo", a zatim su izašli u klub.
Dok su Ĉarli i ostali bitkoinski veterani slavili, po ćoškovima su se vodili tiši i sofisticirani)i razgovori. U zadnjoj sobi konferencijskog centra Gavin Andrisen se našao s još ĉetiri programera koji su održavali osnovni mrežni bitkoinski softver. Sada su se prvi put ovi takozvani kljuĉni developeri sastali uživo i daleko od gužve priĉali o ozbiljnim problemima: kako zaštititi osnovni bitkoinski protokol od hakera, kao i od tzv. razilaženja.
Imućni preobraćenici koji su se nedavno zainteresovali za bitkoin takođe su lunjali po konferenciji. Venses nije držao predavanje, ali je vodio mnogo privatnih razgovora sa investitorima i preduzetnicima koje je upoznao sa ovom tehnologijom, ukljuĉujući i Dejvida Markusa iz Pejpala, koji je nosio tablicu sa imenom naopako kako niko ne bi znao ko je on. Kada se prošetao po sajamskoj izložbi, Markus je rekao Vensesu da je zgrožen koliko su postojeće kompanije naivne i neiskusne. Na pitanje kako se nose za zakonima protiv pranja novca, nijedan mladi preduzetnik nije umeo da da potkovan odgovor. Sve je stajalo toliko loše da je Markus rekao Vensesu kako razmišlja da napusti Pejpal i osnuje sopstvenu bitkoinsku menjaĉnicu; kasnije se ipak predomislio.
Za ove moćne i ambiciozne brokere iz Silicijumske doline, pobornici bitkoina stare škole delovali su apsurdno – samo su se hvalisali jedni pred drugima kako su baš oni vođe novog globalnog pokreta i kako će se usput obogatiti. U konferencijskom centru se, u isto vreme kad i bitkoinska konferencija, održavala i velika stripska konvencija, i ponekad je bilo teško ustanoviti ko je od ovih dugokosih gikova došao da gleda stripove, a ko je tu zbog virtuelne valute.
____________________________
151 Felix Salmon, „The Bitcoin Bubble and the Future of Currency―, News Genius, http://genius.com/Felix-salmon-the-bitcoin-bubble-and-the-future-of-cur-rency-annotated
152 Nathaniel Popper and Peter Lattman, „Never Mind Facebook; Winldevoss Twins Rule in Digital Money,― New York Times, 11. april 2013, http://dealbook.nytimes.com/2013/04/11/as-big-investors-emerge-bitcoin-gets-ready-for-its-lose-up/?_r=0
153Reportaža od 3. maja 2013. dostupna je na adresi http://jingji.cntv.cn/2013/05/03/VIDE13675963-19388137.shtml
154 Ova objava dostupna je na adresi http://www.mar-ketwatch.com/story/bitpay-raises-2-million-led-by--founders -fund-2013-05-16
155 Ova objava dostupna je na adresi https://www.usv.com/post/coinbase
156 Tužba koju je podneo Koinlab protiv Mt. Goksa 2. maja 2013. u Okružnom sudu Sjedinjenih Ameriĉkih Država za okrug zapadnog Vašingtona
157 Romain Dillet, „Feds Seize Another $2.1 Million from Mt. Gox, Adding Up to $5 Million―,TechCrunch, 23. avgust 2013, http://techcrunch.com/2013/08/23/ feds-seize-another-2-1 -million-from-mt-gox-adding--up-to-5-millio
Iz knjige: Nathanijel Popper: Digitalno zlato
PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TREĆE POGLAVLJE
Нема коментара:
Постави коментар