понедељак, 24. јун 2024.

Rukopis Evanđelja o Isusovom detinjstvu

Decenijama je fragment papirusa sa inventarnim brojem P.Hamb.Graec. 1011 ostao nezapažen u Hamburškoj Državnoj i univerzitetskoj biblioteci Karla fon Oseckog. Sada su papirolozi dr Lajos Berkes sa Instituta za hrišćanstvo i antiku Humboldt-Universität zu Berlin (HU) i profesor Gabriel Nocchi Macedo, profesor papyrologije na Univerzitetu u Liègeu u Belgiji dešifrovali i objavili fragment papirusa koji sadrži deo "Evanđelja po Tomi", koji pripoveda priče iz Isusovog detinjstva

Ovo je značajno otkriće budući da rukopis datira iz četvrtog ili petog stoleća, čineći ga najstarijom poznatom kopijom ovog evanđelja, kako su autori naveli u radu nedavno objavljenom u časopisu Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik. Postoje i druge kopije evanđelja, ali one potiču iz kasnijih razdoblja. Ovo je najstariji sačuvani rukopis tog teksta na bilo kom jeziku,

Do sada je kodeks iz 11. veka bio najstarija poznata grčka verzija Evanđelja po Tomi, koje je verovatno napisano u 2. veku nove ere. Evanđelje govori o epizodama Isusovog detinjstva i jedan je od biblijskih apokrifa. Ovi spisi nisu bili uključeni u Bibliju, ali su njihove priče bile vrlo popularne i rasprostranjene u antici i srednjem veku.

Novi uvidi u prenošenje teksta

„Fragment je od izuzetnog interesa za istraživanje“, izjavio je Lajos Berkes, predavač na Teološkom fakultetu Humboldt-Universität. „S jedne strane, zato što smo ga mogli datirati u period 4. do 5. veka. S druge strane, jer smo uspeli steći nove uvide u prenošenje teksta.”
„Naši nalazi o ovoj kasnoantičkoj grčkoj kopiji dela potvrđuju trenutnu procenu da je evanđelje iz detinjstva po Tomi izvorno napisano na grčkom“, izjava je Gabriela Nocchi Macedo-a sa Univerziteta u Liègeu.

Nejasno poreklo 

 Poreklo fragmenta je nejasno. "Zapravo ne znamo gotovo ništa o poreklu papirusa, njegovoj istoriji i vlasništvu," rekao je Nocchi Macedo za Live Science. . "Sve što sigurno znamo je da potiče iz Egipta. Mogao je stići u Hamburg ili kad je osnovna zbirka papirusa nabavljena — između 1906. i 1939. — ili 1990. godine kada je kutija nekonzervisanih papirusa prebačena [u Hamburg] iz Berlina." U studiji, naucnici su izjavili da su uvereni da je fragment bio u Nemačkoj pre Drugog svetskog rata.

Jedan od razloga zašto papirus nije ranije istražen je taj što je rukopis neuredan i više liči na privatno pismo ili popis za kupovinu nego na evanđelje, rekli su istraživači u izjavi. Oni veruju da je mogao biti vežba pisanja, možda izvedena od strane nekoga u školi ili samostanu na šta, između ostalog, ukazuje i nezgrapni rukopis s nepravilnim linijama. Nekoliko reči na fragmentu pokazuje da tekst opisuje početak 'oživljavanja vrabaca', epizodu iz Isusovog detinjstva koja se smatra "drugim čudom" u apokrifnom evanđelju po Tomi: Isus se igra na brodu juri potok i oblikuje dvanaest vrabaca od meke gline koju nalazi u blatu. Kada ga otac Josip prekori i pita zašto to radi na svetu subotu, petogodišnji Isus pljesne rukama i oživljava glinene figure.

Dešifrovaje uz pomoć digitalnih alata

Fragment, veličine oko 11 x 5 centimetara, sadrži ukupno trinaest redova grčkih slova, oko 10 slova po redu, i potiče iz kasnoantičkog Egipta. “Prvo smo primetili reč Isus u tekstu. Zatim smo ga, upoređujući ga s brojnim drugim digitalizovanim papirusima, dešifrovali slovo po slovo i brzo shvatili da to ne može biti svakodnevni dokument.” Koristeći druge ključne termine koje su papirolozi pretraživali u drugim ranohrišćanskim tekstovima, prepoznali su da je to kopija evanđelja iz detinjstva po Tomi. „Iz poređenja sa već poznatim rukopisima ovog evanđelja, znamo da je naš tekst najraniji. Sledi originalni tekst, koji je prema trenutnom stanju istraživanja napisan u 2. veku nove ere.”
izvor

___________________

Lajos Berkes - Gabriel Nocchi Macedo, Najraniji rukopis takozvanog detinjstva Evanđelja po Tomi: Editio princeps od P.Hamb.Graec. 1011, časopis za papirologiju i epigrafiju 229 (2024) 68-74

Kontakt : dr Lajos Berkes, Institut za hrišćanstvo i antiku na Humbolt univerzitetu u Berlinu lajos.berkes@hu-berlin.de

Нема коментара:

Постави коментар