петак, 18. март 2016.

Arhimedov palimpsest






"Bilo je više imaginacije u Arhimedovoj nego u Homerovoj glavi",
Voltaire.

Palimpsest je dokument na kojem je prvotni tekst s pergamene izbrisan, da bi se preko njega ispisao novi tekst. Budući da je reč o materijalu životinjskog porekla ( ovčijoj koži ), on u sebi čuva i prvotni tekst te ga je modernim metodama moguće "oživeti". Jedan od najpoznatijih antičkih tekstova pronađen na palimpsestu je "O republici", rimskog govornika Marka Tulija Cicerona.



ARHIMEDOV PALIMPSEST


Na naslovnoj stranici jednih od najuglednijih svetskih dnevnih novina, New York Timesa, 29.septembra 1998. godine pojavila se vest da je na aukciji u čuvenoj kući Christie’s za 2 miliona dolara nepoznatom kupcu prodana jedna stara, neugledna knjiga.

Istoga je dana na aukciji u kući Christie’s uistinu bilo vrlo uzbudljivo. U jutarnjim satima prodata je doktorska disertacija nobelovke Marie Curie s pos-vetom Ernestu Rutherfordu ispisanom njezinom rukom. Prodato je zatim i prvo izdanje Darwinovog dela Poreklo vrsta pa Einsteinova publikacija o specijalnoj relativnosti iz 1905. godine. Toga 29. septembra poslepodne nastavljena je prodaja a u ponudi se našlo više vrednih rukopisa i tekstova, između ostalog i retko, prvoobjavljeno delo o neeuklidskoj geometriji Lobačevskog.

No glavni se događaj u kući Christie’s ipak odvijao u podne kada je na posebnoj mini aukciji ponuđena jedna naoko neugledna i očerupana knjiga s istaknutom početnom cenom od 480 000 dolara. Prethodnog je dana grčka ortodoksna crkva pokušala sprečiti aukciju. Osporavano je vlasništvo nekoj francuskoj porodici u čijem je posedu knjižica bila od 1920. godine kada ju je jedan njezin član kupio na legalan način. Osporavanju se priključila i jerusalemska patrijaršija tvrdeći da je knjižica ukradena. Uoči same aukcije sud je doneo odluku da se ide u prodaju. Usledilo je uzbudljivo nadmetanje između tadašnjeg grčkog ministra kulture, koji je hteo otkupiti knjigu za svoju zemlju i zastupnika nepoznatog kupca. Ovaj drugi odneo je pobedu s već spomenuta 2 miliona dolara.
       A o kakvoj je knjižici reč? Zbog čega se oko nje digla tolika bura i što je to u njoj vredno tolikog novca?


                  Archimède, Domenico Fetti, 1620, Musée Alte Meister, Dresde                                                                                                             (Allemagne).

     Knjiga je palimpsest, pergament s koja je ostrugan stari kako bi se upisao novi tekst. U obliku u kojem je prodana ona je molitvenik s početka 13. veka ispisan rukom nekog sveštenika. No taj je sveštenik prethodno odstranio raniji zapis iz 10. veka, a taj je bio najstariji i najverodostojniji prepis originalnih Arhimedovih radova. Tragajući za istorijskim izvorima geometrije, danski filolog i istoričar Johan Ludvig Heiberg (1854.–1928.) početkom 20. veka, tačnije 1906. godine, našao je molitvenik u jednoj crkvenoj knjižnici u Konstantinopolju (Istanbulu) i uočio kako se ispod postojećeg skriva neki drugi tekst. Iznenađenje je bilo potpuno kad je shvatio o kakvom se tekstu radi. Knjižica je netragom nestala da bi se devedeset godina kasnije pojavila u puno lošijem stanju no što je to bila. Srećom, Heiberg je neke stranice prepisao i time ih sačuvao.



Johan Ludvig Heiberg (1854. – 1928.)

     Inače, Heiberg je osim po otkriću Arhimedova palimpsesta poznat i po vrlo vrednim prevodima, pre svega Euklidovih Elemenata. Upravo je taj njegov prevod poslužio kao temelj za poznati engleski prevod Sir Thomasa Little Heatha. Heiberg je od 1896. do 1924. bio profesor na Univerzitetu u Kobenhagenu. Kad je već reč o prevodima, dobro je spomenuti kako se među više od 200 njegovih publikacija uz spomenute Euklidove Elemente nalaze i dela Arhimeda, Apolonija iz Perga, Ptolomeja, Herona iz Aleksandrije i drugih. Neka od njih i danas su nezaobilazni izvori za proučavanje antičke istorije i kulture.


    Danas rukopis, sada već naširoko poznat pod nazivom Arhimedov palimpsest, mnogi drže neprocjenjivo vrednim. Jedini je to izvor iz kojega se može iščitati Arhimedov Traktat o postupcima provere matematičkih tvrdnji. Tu je i jedina danas poznata kopija njegovog originalnog rada O plutajućim telima, tu su zatim i rukopisi O merenju kruga, O kugli i valjku, O spiralama, O ravnoteži ploha. Tu je konačno i svojevrsna zagonetka, u engleskom izrazu nazvana stomachion, o kojoj je reč u ovom broju MiŠ-a.(  Radi se o zagonetki iz oblasti kombinatorike koja postavlja pitanje na koliko se načina može složiti kvadrat od 14 oblika slagalice. Pre otkrića Stomakiona, smatralo se da je kombinatorika nastala krajem 17. veka )



      Dodajmo kako palimpsest uz Arhimedove radove sadrži i neke druge tekstove, na primer komentare Aristotelovih Kategorija koji se pripisuju Aleksandru iz Afrodizijade (2.–3. st.)
       A šta se događalo s Arhimedovim palimpsestom nakon prodaje na aukciji u kući Chrieste’s? Anonimni je kupac knjigu prosledio u The Walters Art Museum u Baltimoreu gde su se stručnjaci pod vodstvom Reviela Netza, profesora istorije naukena Stanfordu i Williama Noela, staratelja rukopisa i starih knjiga u Walters Art Museumu, (voditelj projekta) prihvatili njegovog istraživanja. Tokom nekoliko godina spektralnom analizom i drugim savremenim tehnikama pročitano je gotovo 80% teksta.

       Čitaoce upućujemo na internetsku adresu www.archimedespalimpsest.org/na kojoj će doznati pojedinosti ovog zanimljivog projekta.

Branimir Dakić








_________________________________
O Arhimedu

4 коментара:

Анониман је рекао...

"Za vreme svog boravka na Siciliji ja sam se sa radoznalošću raspitivao o Arhimedovom grobu u Sirakuzi. Ali se pokazalo da su ovdašnji ljudi tako malo znali o tome da su čak tvrdili da od njegovog groba tobož nije ostalo ni traga. Međutim ja sam nastavio da tragam sa takvom usrdnošću, da sam najzad uspeo da pronađem njegov nadgrobni spomenik u trnju i čičku.

Uspeo sam da ga pronađem zahvaljujući stihovima za koje sam znao da moraju biti uklesani na spomeniku, kao i zahavaljujući crtežu lopte i valjka koji se morao nalaziti iznad stihova. Izišavši iz sirakuške kapije našao sam se u pustari pokrivenoj mnogobrojnim grobovima; pažljivo sam gledao na sve strane i odjednom sam spazio mali stub čiji vrh se uzdizao iz kopriva; na njemu su bili predstavljeni lopta i valjak koje sam tražio.

Odmah sam rekao predstavnicima Sirakuze koji su me pratili da je pred nama besumnje Arhimedov nadgrobni spomenik. I zaista, čim su ljudi koje su pozvali isekli korov i prokrčili nam put i mi se približili ovom stubu, videli smo u njegovom podnožju natpis. Dio uklesanih stihova mogao se još pročitati, sve ostalo je izbrisalo vreme. I tako, jedan od najslavnijih gradova Grčke, koji je nekada svetu dao toliko naučnika, nije više znao čak ni gde se nalazi grobnica najgenijalnijeg njenog građanina, sve dok se nije pojavio čovek iz malog grada Arpina da bi im pokazao taj grob! (Ciceron, I vek n. e.)"
Divan citat.Matematika je princip stvaranja.
pesnik u prolazu

Анониман је рекао...

Neshvatljivo za ono vreme nauka i tehnologija u Staroj Grčkoj i Rimu bila je razvijena.Arhimed je bio ključna ličnost, matematičar, fizičar, astronom, izumitelj,filozof,sve u jednom. Ne zna se šta je sve osmislio, nije sačuvan nijedan spis o njegovim praktičnim izumima i mašinama. Najfrapantnija informacija iz oblasti matematike,do koje se došlo otkrivanjem "Metoda", jeste infinitezimalni račun,čoveče njim se bavio osamnaest vekova pre Lajbnica i Njutna.Po mom skromnom mišljenju on je Leonardo onog vremena,a matematika večna jer je u svemu i zato je ja volim, mada sam daleko od nauke, obični ekonomista.
XXX

Анониман је рекао...

U Konfučijevoj izreci stoji deo:" Samo obilje vodi jasnoći....." Matematika pesniku predstavlja obilje znakova kome se divi a malo praktikuje, haha.
pesnik u prolazu

L2 је рекао...

" Samo obilje vodi jasnoći, u ponoru prebiva istina". Jedino slikama i poređenjima predstavljamo stvarnost, priroda je običnim govorom nedokučiva.Otuda je istina u ponoru, a obilje je šarenilo svakojakog znanja,načina da se do njega dođe i pojmova kojima se objašnjava ( bar tako objašnjava Heizenberg).

Постави коментар