понедељак, 19. новембар 2012.

Američke iluzije (1) ~ In Cold Blood



       Amerika je po mnogo čemu specifična. Jedna od specifičnosti je iluzija superiornosti od koje pati većina Amerikanaca. To se najviše odnosi na novinarstvo koje dnevno superiorno servira laži počevši od likova svojih političara do američkog života, da ne govorimo o događajima u svetu. Kako mogu da budu indiferentni pored toliko krvi koja se prosipa zahvaljujući njihovoj vanjskoj politici, neshvatljivo je.  Istina je, međutim, da ni novinari, ni narod, mnogo toga zaista ne vide, čemu su delomično zaslužne i ova vrste iluzija.
 
Iluzija superiornosti
 
      Pojam je prvi put zvanično definisan i istražen 1999.godine kada su psiholozi Dejvid Daning i Džastin Kruger sa Kornel univerziteta u Americi objavili rad o tome u Žurnalu psihologije ličnosti i društva, te je po njima dobio naziv Daning-Krugerov efekat.
 
Osobe koje imaju „iluziju superiornosti”, rangiraju svoju sposobnost iznad proseka, mnogo više nego što ona zapravo jeste. S druge strane, visokoobučeni su skloni da potcenjuju sebe i svoje veštine pateći od „iluzije inferiornosti”. Na kraju, imamo situaciju u kojoj manje kompetentni ljudi rangiraju svoju sposobnost iznad kompetentnih. Zvuči poznato, zar ne? I mada deluje paradoksalno, prema mišljenju Daninga i Krugera kompetentnost može da oslabi samopouzdanje, a nekompetentnost da ga uveća.

      Slika o holivudski srećnoj američkoj porodici je primer iluzije superiornosti Američke nacije, koja se uporno nameće sopstvenom narodu i posebno van granica Amerike. Ona je deo američke političke scene, pogotovo u vreme kampanja. Porodična slika političkih kandidata bitno utiče na izbor i zbog toga ne čudi da se ne samo predstavljanjem uspešnog čoveka/ žene već i "srećnom porodicom" dobija ogroman broj glasova. Amerikanci bi morali shvatiti da iza doteranih biografija i slika stoje sasvim obični ljudi i životi, no, uprkos tome, ovakva praksa je uspešna pa je logično da se čovek pita ZAŠTO?

     To pitanje je sebi postavio autor pomenute studije, inače socijalni psiholog. On se usredsredio na pojedince koji imaju iluziju superiornosti.
      Moja specijalnost u socijalnoj psihologiji je izučavanje načina na koji ljudi donose odluke koje su ponekad od životne važnosti za njih, izjavio je Daning.

" Postao sam zainteresovan za sudove koje imaju o samima sebi, jer većina teži da kaže
stvari, bilo u svakodnevnom životu, bilo tokom istraživanja – koje prosto nisu i 
ne mogu
 biti istinite. To me je fasciniralo. Otkrio sam da oni ne samo što govore 
izuzetno
 pozitivno o sebi i svojim sposobnostima, već u to zaista duboko veruju.To je 
i suština 
ove opservacije: ako ste inkompetentni vi ne možete znati da ste inkompetentni.
Veštine 
koje su vam potrebne da date pravi odgovor jesu iste one veštine koje su vam potrebne 
da procenite da li je neki odgovor pravi." 

      Studije Daning-Krugerovog efekta fokusirane su na američki socijalni milje. Slične studije rađene na evropskim univerzitetima pokazuju primetno „prigušenje efekta”, dok istraživanja među azijskim narodima otkrivaju da nešto sasvim suprotno od Daning-Krugerovog efekta utiče na samoprocenu i motivaciju za napredak. Iz Daningovih i drugih sličnih studija jasno je da Amerikanci, bar većina njih, ako ne uvek a onda bar ponekad imaju tendenciju da povećaju sopstvenu vrednost.  U azijskim i sličnim kulturama ovaj fenomen se javlja kao „obrnuta slika” – stanovnici istočne Azije teže da potcene svoje sposobnosti sa ciljem da se poboljšaju. (izvor)


                                            ~ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO~
                                                       


In Cold Blood

       "Oko iluzije američkog društvenog raja, lepršale su grabljivice sa njegovih dalekih rubova, nasumično ubijajući."
     
        Knjiga „In Cold Blood“ Trumana Capotea (1924.-1984.) skinula je veo sa idiličnog američkog društvenog raja, pokrenula ;novinarstvo i književnost.
 
Capote u Holcombu, Kanzas, zemlji Biblije

     U trenutku kada je, 1959. u New York Timesu pročitao tekst o četvorostrukom ubistvu u dubokoj unutrašnjosti SAD, egocentrični, ekscentrični i uobraženi gej sa piskavim glasom i čudnim oblačenjem, 35-godišnji pisac Capote je već bio poznat široj javnosti najviše po delu „Doručak kod Tifanija“ (1958.) Holcomb, Kanzas se nalazi u „Bible Beltu“, nizu veoma hrišćanskih, veoma konzervativnih američkih država koje se graniče od Atlantskog do Tihog okeana. Kako sam početak knjige kaže, ni Kanzašani do tada nisu znali za Holcomb, a kamo li ostatak SAD.

      Kao gej Capote nije imao nikakve šanse da napiše novinski članak za The New Yorker, pa je sa sobom poveo Harper Lee svoju dugogodišnju prijateljicu. "Da sam znao kakav me posao čeka u Holcombu, samo bih se provezao dalje. Kao slepi miš iz pakla,“ rekao je kasnije Capote. Članak u The New Yorkeru, lako je ubedio Capoteovog izdavača da mu obezbedi sredstva za istraživanje. Jedino što apsolutno niko nije mogao da pretpostavi da će za to biti potrebno šest godina rada. Capote je jurio za događajima, sastavljajući mozaik i, svaki put kada bi pomislio da je dobio konačni komadić koji mu je neophodan, uspeh bi samo ukazao na sledeći, bez kojeg bi sve bilo bledo i neuverljivo. Tako bi kretao dalje. Šest godina.

      Stvarnost je uvek fascinantnija od iluzija i fikcija. Slika i ideja koje su iz New Yorka poneli sa sobom Capote i Lee pokazala se složenijom. Idilični porodični raj gradića ušuškanog u bezbednost i dosadu duboke provincije, razotkrio je besmisleni pomor. Capote je vivisekcijom sredine, ispisanom u književnoj formi, u svako srećno domaćinstvo SAD uveo ubicu. "Oko iluzije američkog društvenog raja, lepršale su grabljivice sa njegovih dalekih rubova, nasumično ubijajući."

      Ubistvo se ispostavilo kao apsolutno besmisleno. Porodica Herb Cluttera uopšte nije bila tako strašno bogata kako je to Richard „Dick“ Hickok, robijaš od karijere i sociopata, čuo od kolege na robiji koji je jedno vreme radio na farmi kod Cluttera. Porodica je imala problema da plati velike račune i poreze za ogromno imanje. Dvojica ubica do tada nikoga nisu ubili. U suludom spletu njihove idiotske ideje, dešavale su se stvari koje apsolutno niko na svetu ne bi mogao da izmašta.Smith prvo sprečava Hickoka da siluje mladu Nency Clutter, a onda je ubija iz sačmare.

      Capote je u dokumentarnoj građi za knjigu napravio bezbroj rezova koje su vrlo brzo proglašene brljotinama. Književno delo, naravno, nadrasta dokumentarnu građu, mada u osnovi ima istinit događaj, nešto što se zaista dogodilo, na način na koji se dogodilo. Fascinantno je to, da je Capote uspeo da ;do najsuptilnijih detalja istraži ceo događaj.On je došao do ogromnog broja činjenica preko raznovrsnih izvora, čak i mladića ubijene 16-godišnje kćeri Herba Cluttera, Nency, koji pre toga ni sa kim nije razgovarao. On je uspeo da razgovara i sa samim ubicama i, na kraju, njihovim dželatima. Do objavljivanja „In Cold Blood“, niko u Americi, osim direktnih učesnika takvih događaja, nije se ni izbliza toliko realistično uneo u ubistvo, istragu, sudski proces, pogubljenje.

     Viđenje samog ubistva u Holcombu, drastično je izmenjeno izlaskom knjige.Informacije ljudi primaju površno. Američka javnost je bila u uverenju da su dva manijakalna zlikovca izvršila zločin zato što to inače rade u svakoj prilici koja im se ukaže, pa ih je vlast pokupila i obesila. Stvari su beskrajno mnogo komplikovanije od toga što ova knjiga pokazuje.U tome, kao i vremenu provedenom u radu na slučaju, upornosti i strpljenju, leži nasleđe koje je Capote ostavio istraživačkim novinarima.


16 коментара:

Анониман је рекао...

Uz iluzije "čuvajte se lažnog znanja ono je opasnije od samog neznanja" (George Bernard Shaw).
XXX

Анониман је рекао...

Heheee...cekam Pedjin komentar.
Mogu misliti sta je pod 2?
Z

Анониман је рекао...

Moj komentar? Očekuješ komentar "amerikanera",heheee...
xxx
znanje,lažno znanje,neznanje pada u koš pred ograničenošću uma.Ograničen pogled na svet je osnovni problem,ljudi ograničeni uverenjima i verovanjima, naučnim teorijama,religijskim i drugim dogmama,ljudi bez mudrosti i znanja o vlastitome neznanju.Ograničeni ljudi funkcionišu jedino unutar okvira vlastitih uverenja i dogmi.
Peđa

Анониман је рекао...

Ocekujem da mi sa aspekta Amerike objasnis razliku izmedju dobra i zla.
Z.

L2 је рекао...

Razlika između dobra i zla? Dragi Z. šta si "utripovao",ili sam ja totalno uit.Lepo objasni Peđa ograničenost ja bih dodala kvarnu robu,karakter,licemerstvo,malograđansku licemernu kulturu ponašanja,sredine koje bi trebalo dobro dezinfikovati ( može i termin deratizacija).Sredinom 80 tih Bernard piše da Austrijom vladaju nacionalsocijalističko-katoličke odgojne metode,zbog čega ga cela Austrija dezavuiše, svet isčuđava.U susednoj Jugi živi bratstvo i jedinstvo,ni pomena od nacionalizma a kamoli nacionalsocijalizma.A istina beše gorka,samo se krila.Niko nije video, niko nije mrzeo,voleli smo se toliko da smo se odmah počeli ubijati, klati.Crkve,džamije i ostale religijskekuće i kučice,priskočiše prve u pomoć.U prirodi je svake religije da bude okrutna i netrpeljiva prema onima koji joj ne pripadaju. Nismo znali?!!! ne znamo ni danas. O tugo moja pregolema.
Crkva je u srcu,ljubav je u srcu, mozak bez ljubavi je šupalj, pamet slepa.
Hvalim te Bože što znam da volim i znam šta treba da se voli.

Анониман је рекао...

Evropi su trebale stotine i stotine godina plemenskih razmirica, pa stotine godina verskih i nacionalnih ratova, revolucija i reformi,nebrojeni miliona mrtvih da bi došla tu gde jeste.Amerika je veći deo toga propustila.Uprkos razlikama ni Amerika ni EU ne mogu da razumeju transformacije kroz koje momentalno prolaze.Istorija se ne ponavlja.
Z.
dobro i zlo ? Ne čini drugom ono što...

Li,
Svi ljudski odnosi,bračni,ljubavnički,između roditelja i dece,prijateljski,sadrže i negativna osećanja.Ne primećuju se zbog potiskivanja.
Peđa

Анониман је рекао...

Heheee, setio sam se Šopenhauerove priče o bodljikavoj prasadi koja se smrzava. Nekoliko bodljikave prasadi na zimi stišće se da bi se ugrejali.Kako se primaknu tako jedan drugog ubode.To ih primora da se razdvoje.Da bi se ponovo zagrejali,opet se primaknu,ponovi se isto.I tako unedogled.Tako se i ljudi kreću između dva zla.
Peđa

Анониман је рекао...

Danas su se dve svinje priblizile da se zagreju...." podržavaju jordanskog monarha i traže od demonstranata da budu "miroljubivi",hehe...
I sta je dobro a sta zlo?
Z.

Анониман је рекао...

Dobro i zlo i romantična vizija novinara kao nezavisnog istraživača istine i činjenica i pravde je davno prevaziđena.Nema ni seoskog lekara koji živi među narodom i na pozive odlazi do pacijenta kuči u 3 izjutra.Te romantične vizije sa realnosšću,jasno,nemaju veze.
Novinarstvo se obraća republikancima i demokratam, Fox konzervativcima a,na primer,MSNBC liberalnijim gledaocima.
Pravim se lud,heheee..Dobro!
Mogli bi vas dvoje iz EU da malo guknete o dobru i zlu.Ovih dana imate šta da saopštite.A Vi udarili po Americi.
Peđa

Анониман је рекао...

a da l' ste sigurni, draga L2, da znate sve to što ste naveli u zadnjoj rečenici???

nije u prirodi religije da bude okrutna prema onima koji joj ne pripadaju. to je u ljudskoj prirodi. problem je u tome što su ljudi pristali, što iz neznanja, što iz nemoći, da žive u kontejnerima religije, nauke, materijalnog blagostanja ili siromaštva, predrasuda... svako viri i progovara iz svog kontejnera. ograničenje svesti. pa čak i kad se rasipamo obilato koristeći reč ljubav.... "istina" jednog vremena već u budućem postaje predrasuda i dogma. i tako u nedogled dok čovek postoji i postojaće.

svako progovara iz svog kontejnera, dok se ne osvesti i ne uđe u drugi, i tako redom. ljudi su još uvek ovce koje traže predvodnika koji uz uku i halabuku sprovodi sopstvene interese. Još uvek niko nije pristao da bude vođa naroda, ako nema sopstveni interes. samo se vremena menjaju. entuzijazam svake nove ideologije pre ili kasnije se preobrazi. ovom svetu je potrebna neka nova ideologija, jer je nemoguće vraćati se na staro.

i zlo i dobro iz nekog razloga moraju da postoje. mi svi pričamo o nekoj transformaciji, a niko ne ume da je izvede. kao što reče Peđa, sve su to romantične vizije.

ono što je aktuelno ovih dana a vezano za tribunal je po meni jako dobra stvar za buduće promene evropskog upicnutog kontejnera sa 5 zvezdica, koji će pre ili kasnije morati da se suoči sa đubretom koji se u njemu nalazi. pravda nema veze sa pravom. a mi volimo koncept kalimera... to nas oslobađa svake odgovornosti za smislenije delovanje.

ni američki kontejner oblepljen reklamom obećane zemlje odavno to nije. sledi zamena kontejnera. samo je pitanje šta će na njemu pisati. reklama i marketing bolje prodaje proizvod. navali narode još malo pa nestalo....

peđa, pravi bodljikavi prasići ipak nekako uspeju da se približe da bi se ugrejali. ljudi su bodljikaviji. i koncept idealne porodice se davno raspao. mnogi ćute i trpe jer ne znaju kuda će. neki potiskuju, što ti reče. a neki su ispred kuće stavili tablu sa 5 zvezdica, a znamo funkiju hotela. nije slučajno. moramo se suočiti i sa sopstvenim odgovornostima, a ne izigravati kalimera. i to je još jedan od kontejnera... :)

ja sam očigledno večeras otišao u đubretare... hahaha....

123

L2 је рекао...

" ja sam očigledno večeras otišao u đubretare... hahaha...."
ma taman se upitah otkuda toliko kontejnera. Nasmejali ste me ko zna koji put.Duhovitost je spas u najtežim situacijama pa i temama.
Mene dva meseca pritišće azbest.Sutra, sutraaaa konačno izbacuju zadnje i ja ću da poludim od sreće.Tek toliko da znate da sam ovih meseci bila pod azbestnim "isparavanjima" pa ne mogu da odgovoram za svoje postupke i mišljenja.

To zadnje je, "U prirodi je svake religije da bude okrutna i netrpeljiva prema onima koji joj ne pripadaju...( onu tugu izbacujem haha..) Crkva je u srcu,ljubav je u srcu, mozak bez ljubavi je šupalj, pamet slepa.(izbacujem i ljubav..izgleda da je ona svima višak).

Kao prvo ja koristim dve reči,religija i vera. Ako ćemo da pišemo krajnje razumno ja ne mogu da koristim pojam religije bez ljudi. Ona bez njih ne postoji, mrtvo je slovo na papiru. Zato je religija,kao pojam i teorija i praksa, pa reći da jeteorija idealna (ne govorimo o Bogu)a čovek, mada jeste, uzrok svih mogućih greha,je za ovakve diskusije nekorisno. Istina ja mislim da je to u principu tako.

Uostalom činjenica je,a ne moje mišljenje,niti moja interpretacija,da hrišćanstvo(zadržimo se za sada na njemu)zahteva živu veru,dela vere,a ne dobra ljudska dela.Znači veru u hrišćanskog Boga automatski svrstava vernike drugih rreligija u jeretike,neznabošce.Jeres je najteži greh, bogohuljenje.
Sada bi mi Vi,ili neko drugi,svejedno,trebao izaći sa protuargumentom da je Bog Ljubav,da želi da spasi svakog čoveka te je svakom dao mogućnost spasenja;ili,dalje,da vernik može da se moli za nevernike i njihovo spasenje, i tako redom od " ne ubij", "voli bližnjeg svog" i slično.
I sve ostalo što je u Bibliji i Novom zavetu napisano,pod znakom odbrane i što opisuje stradanja čitavih naroda JE u slavu odbrane!!! Od koga,za koga...

Čitava istorija RELIGIJA je sazdana od priča o ljubavi i ratovanja u ime te "ljubavi".
I zato se slažem sa Vašim pojmom kontejnera,ne samo religijskim nego i svim ostalim.Toliko priča o ljubavi, a nje na delu nigde. Dovoljna je jedna mala sitnica da tu ljubav pokosi.Obično je ta sitnica POJEDINAČNI ego.

Kada izustim reč vera, mislim na najintimniji odnos čoveka sa Bogom,Svetim duhom,sa sopstvenom dušom.( opet koristim pojmove hrišćanstva).
Što kaže Peđa, na brzinu pročitah (azbest me zaokupio)odnosi su problem, ne čovek sam sa sobom. Lako je plivati u sebi,teško sa drugima.

Ja završih plivajući.
Hag ne smem da pomenem, bedno sa sve zvezdica.To je slika današnjice: beda luksuzno spakovana.U kom to vremenu nije bilo tako?

Zahvaljujem na lepom komentaru.

Анониман је рекао...

peđa, pravi bodljikavi prasići ipak nekako uspeju da se približe da bi se ugrejali. ljudi su bodljikaviji.

Dobra primedba,životinje vode instinkti, ljude instinkti uz"razum",lošija varijanta.Kad majmuna izdresiraš prvo počne da laže.

Masa se osilila,najede se pa kontejner prevrne!Ne valja, heheee
Peđa

Анониман је рекао...

Zaključujem da si u intimnim odnosima sa Bogom, heheee
Peđa

Анониман је рекао...

"Prvi ambasador SAD u Zagrebu Piter Galbrajt kaže da Amerika ne bi dozvolila Hrvatima da izvedu "Oluju" da Ratko Mladić nije prethodno naredio Srebrenicu"

To je razlika izmedju dobra i zla,zlocinom na zlozin.Americka vanjska politika kontinuirano dokazuje da je zlocinacka.Unazadila je covecanstvo za nekoliko vekova.

Z.

Анониман је рекао...

Kakvi su odnosi biologije sa Bogom nakon Darvina?
Z.
Gore imas odgovor na pitanje koje sam ti postavio.

L2 је рекао...

Iza rata u Jugoslaviji stoji Amerika.Ali,ako se vratimo još malo unazad,do Poljske Solidarnosti i rušenja Istočnog bloka,onda Americi( tada pod Reganom) moramo dodati a koga drugog nego Svetu stolicu.Sve što se dešavalo dalje je, posmatrano geopolitički, borba za Svetski poredak, bolesni superiorni kompleks Američke nacije kojim je sebe proglasila nacijom koja treba da odluči o sudbini ljudske civilizacije, što joj je dalo neosporno pravo na ekspanziju, na svetsko liderstvo,na neviđen totalitarizam izvan svojih granica, a sve više i kod sebe.

Постави коментар