уторак, 27. септембар 2011.

Zadnje vesti o krizi, ne činite ništa dok se ne slegne prašina


N eizvesni kurs rešavanja grčke dužničke krize izazvao je i juče novi pad vrednosti evra, zlata, nafte, bakra... a investitori grabe gotovinu, izveštavaju agencije. Evro je prema japanskom jenu juče bio na najnižem kursu u poslednjih 10 godina.

                                     

P očetkom ovog meseca Kristin Lagard je primila  dužnost direktora Međunarodnog monetarnog fonda. Njene prve reči, upućene svetskoj javnosti, upozoravale su na  "novu opasnu fazu" globalne ekonomije.Ona je apelovala na sve odgovorne ličnosti da moraju učiniti dodatne napore na jačanju ekonomskog rasta.


" Govoreći na samitu centralnih banaka u Džekson Holu (država Vajoming, SAD), Kristin Lagard je rekla da SAD treba da zaustave pad cena nekretnina, dok evropske banke moraju povećati priliv kapitala kako bi sprečile dužničku krizu u drugim zemljama evrozone.  SAD i članice EU su u obavezi da dugoročno disciplinuju javnu potrošnju vodeći odgovornu fiskalnu politiku, što im ostavlja prostora za kratkoročne podsticaje. "S obzirom da je krhki oporavak svetske privrede usporen i da postoji rizik od njegovog zaustavljanja, dužni smo delovati odmah", rekla je Lagard. Rizik je utoliko veći ukoliko raste međusobno nepoverenje, a dodatni problem čini osećaj koji se javlja u svetskoj javnosti da kreatori svetske ekonomije ne znaju ili jednostavno  ne umeju  da donesu prave odluke."izvor
original izvor
                                 


D anas čitam i predviđanja  američke kompanije za rukovođenje investicijama Pacific Investment Managementa (PIMCO) koja prognozira da će Evropa skliznuti u recesiju u 2012. godini.izvor
" PIMCO, koji inače upravlja najvećim svetskim fondom obveznica, prognozira stagnaciju razvijenih svetskih privreda sledeće godine. To potvrđuje opravdanost strepnji investitora u vezi sa svetskom ekonomskom prognozom.
Izvršni direktor Pimka Mohamed El-Erian izjavio je da će sledeće godine industrijski razvijene svetske privrede ostvariti skroman ili nikakav ekonomski rast, pri čemu će Evropa zabeležiti negativan rast od minus jedan ili dva odsto, a američka privreda će stagnirati.
Zbog toga u PIMCO-u smatraju da će globalni privredni rast ove i sledeće godine iznositi oko 2,5 odsto, što je niže od prognoze Međunarodnog monetarnog fonda od četiri odsto.
Tako pesimistična prognoza je bila u centru pažnje razgovora političara, ulagača i guvernera centralnih banaka proteklog vikenda u Vašingtonu, gde su Svetska banka i Međunarodni monetarni fond održali svoju godišnju skupštinu.

"T okom naredne godine će globalna privreda zabeležiti usporenje rasta, dok će se razvijene privrede mučiti da održe rast na nivou iznad nule", rekao je El-Erian i dodao da će zemlje u razvoju zadržati brži rast, iako ne toliki kao u proteklih 12 meseci." izvor

                                        

N esporazumi između MMF-a i Evropske centralne banke sa liderima Evropske unije nastaju u vezi sa visinom gubitaka koje treba da podnesu evropske komercijalne banke .
"Bez hitnog priliva svežeg kapitala, možemo videti samo slabljenje velikih svetskih ekonomija, pa čak i iscrpljujuću krizu likvidnosti", smatra Kristin Lagard i dodaje da je "jačanje bilansa banaka ključna tačka u sprečavanju širenja dužničke krize. Dakle, dokapitalizacija banaka treba da bude značajna i  jedino takva predstavlja efikasno rešenje za nagomilane probleme". Banke su u obavezi da dodatna sredstva potraže na finansijskom tržištu, što uključuje i Evropski fond za finansijsku stabilnost vredan 440 milijardi evra.



 Lideri EU nisu prihvatili predlog investitora Džorža Soroša, i nisu se složili da u bliskoj budućnosti sve države evrozone emituju zajedničke evro - obveznice. "Ova odluka doneta je u utorak prošle nedelje, tokom sastanka nemačke kancelarke Angele Merkel sa francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem. Oni su poručili da zajedničke obveznice evrozone nisu jedino moguće rešenje, tj. nisu poslednje sredstvo odbrane,  već da postoje i drugi načini za rešavanje problema dužničke krize. Umesto zajedničkih zapisa oni predlažu jedinstveni tj. zajednički porez na finansijske transakcije svih zemalja članica. Po rečima Merkelove, neophodnost takvog koraka je očigledna. Pored toga, očekivanja su da se mere za smanjenje budžetskog deficita ozakone do leta 2012 godine. Time bi se budžetski deficit stavio pod kontrolu. " izvor 

                                
J uče su se nemačka kancelarka Angela Merkel i  George Soros složili  da države kao i banke mogu da bankrotiraju.
Brisel ima najviše šest nedelja da sastavi čvrst plan za dužničku krizu na Egeju, pre nego što Atina ostane bez para. Grčka sredinom oktobra ostaje bez gotovine za isplatu plata i penzija.

"Još verujem da je grčki javni dug od 350 milijardi evra održiv. Za svaki slučaj treba ipak podići branu da mogući bankrot ne ugrozi druge članice evrozone. Ne isključujem mogućnost da bankrotiraju i države, kad već mogu banke. Istina, bankrot Grčke verovatno bi razorio poverenje berzi u Evropu”, prenela je agencija Bloomberg izjavu Merkelove nemačkoj televiziji ARD.
"Evropa treba da se pripremi za bankrot Grčke, da bi ublažila reakcije finansijskih tržišta”, smatra Soros izvor.
Posledice eventualnog grčkog bankrota – najavljenog već za sredinu oktobra, ukoliko Atini ne pristigne poslednja (peta) tranša drugog međunarodnog spasilačkog kredita EU i MMF-a – za sada deluju nezamislivo svim akterima dužničke krize na Egeju.

Evrozona razmatra uvećanje Fonda za spašavanje
"Evropski zvaničnici juče nisu komentarisali medijske najave da će Fond za finansijsku stabilnost (operativan tek od 2013. godine) biti više nego četvorostruko uvećan na oko 2.000 milijardi evra (sada težak oko 440 milijardi evra). Iz Brisela nije stigla ni potvrda da se razmatra otpisivanje oko polovine grčkog državnog duga (160 odsto BDP-a), o čemu bruji zapadna štampa.
Izvesno je da ministri finansija evrozone na sastanku iduće sedmice u Luksemburgu neće biti ovlašćeni da odobre petu tranšu drugog kredita međunarodne pomoći, saopšteno je juče u Briselu.
Evropa neće ostaviti Grčku na cedilu, poručio je juče Olli Rehn. Berze u to izgleda više ne veruju."

Нема коментара:

Постави коментар