петак, 28. јун 2024.

Novi prvi čovek NATO pakta!

Od profesora istorije do najviših evropskih političkih funkcija.

Rođen 14. februara 1967. u Hagu, Holandija
član Narodne stranka za slobodu i demokratiju (VVD)

Od 1980-ih, desničarska liberalna stranka VVD bila je jedna od važnijih partija u holandskom političkom pejzažu. Vladala je u kontinuitetu u koalicijama između 1982. i 2023. godine, iako sa petogodišnjom, a potom trogodišnjom pauzom u opoziciji. Mark Rute – istoričar po obrazovanju – na njenom je čelu od 2006. Od 2010 -te Rute je do sada ostao premijer tako što je pobeđivao na izborima za izborima. Pobeda na holandskim izborima ne znači 'pobednik uzima sve'. Holandija ima višestranački sistem , sa brojnim strankama, u kom obično nijedna stranka nikada ne dobije ukupnu većinu glasova. Takođe, ima sistem proporcionalne zastupljenosti bez zakonskog praga. Dakle, 'pobednik' izbora je uvek ona stranka koja završi na prvom mestu. Nakon završetka izbora, koalicija nekoliko stranaka mora formirati novu vladu.

Pitanje migracije

Nakon 2012., Rute je morao da vlada sa socijaldemokratama, demohiršćanima, levičarskim liberalima i evangelističkim progresivnim hrišćanima – svim političkim subjektima koji ne podržavaju oštriju politiku migracija. Rute i njegov VVD su se obavezali da na kompromis po pitanju migracije, ali uglavnom nisu ispunili ono što je obećano biračima. 

Holandija je mala i gusto naseljena zemlja, koja se, kao i druge zapadnoevropske zemlje, suočava sa relativno velikim migracionim tokovima. Tražioci azila, iseljenici, radnici migranti i strani studenti dolaze u velikom broju u zemlju, koja je popularna zbog svog tolerantnog imidža, dobrih uslova i nižih poreza za iseljenike. Migracije su već dugi niz godina predstavljale podele u holandskoj politici i društvu.

Kao i u drugim evropskim zemljama, ogroman priliv migranata vrši pritisak na stanovanje, socijalnu i koheziju. Sve više Holanđana – koji danas čine oko 80% stanovništva – želi da se uhvati u koštac sa nekontrolisanim prilivom migracije. Želja za pronalaženjem rešenja postoji više od 20 godina. Ruteove vlade nisu ispunile svoja obećanja pa je javnost postala frustrirana i nestrpljiva.

Poslednji izbori su definitivno slomili VVD-Ruteove kombinatorike izbegavanja. Za Holandiju se kaže da je “mediokratija” u kojoj se o politici odlučuje u medijima i preko njih. Poslednje dve nedelje, pre dana izbora, zaista su bile brojne velike TV debate. Iako Wilders ( agresivni protivnik migracije i islama ) nije bio vidljiv ranijih godina u kampanjama, on je učestvovao u ovim poslednjim debatama. Njegove performanse su bile izuzetno dobre, a otprilike nedelju dana pre 22. novembra, njegova stranka je prestigla sve stranke. Gert Vilders je postao daleko najveća stranka sa 37 poslaničkih mesta, što čini više od 99% ukupnog broja.

Rute u potrazi za mestom na svetskoj politickoj sceni

Rute je postao nevidljiv od pada njegove vlade. On nije želeo da reaguje na loš rezultat. Ali primećen je u stranim prestonicama kako razgovara sa svetskim liderima. Bilo je za očekivati da će se prijaviti za neko čelno mesto u EU iako je, nakon 14. godina vladavine, s najdužim stažom u istoriji Holandije,izjavio da se "povlači iz politike". Do oktobra, Rutte je naizgled zaboravio na svoj zavet da će se povući iz politike i umesto toga je signalizovao svoj interes da nasledi generalnog sekretara NATO -a Jensa Stoltenberga, čiji mandat ističe u oktobru.

Mesecima je Rute vodio diskretnu samostalnu kampanju u nastojanju da pridobije različite šefove država i vlada, koje je već poznavao iz godina rada u raznim međunarodnim telima. Kao nepokolebljiv pristalica Ukrajine i rusofob brzo je uspeo da obezbedi podršku SAD za svoju kampanju, a ubrzo je usledila i većina drugih država članica NATO-a. Smatra se da je izbor Rutea pre svega posledica američkog pritiska pod kojim su sve druge države članice ove vojne alijanse morale da prihvate s obzirom da je potreban konsenzus za imenovanje generalnog sekretara. Ruteovoj kandidaturi se na kraju protivila samo Rumunija čiji je predsednik Klaus Johanis takođe konkurisao za istu funkciju. No, on je odustao.

Pobeda nad mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, s kojim nije u najboljim odnosima, trajala je nešto duže. Rute je morao obećati Orbanu da Mađarska nikada neće morati da učestvuje u aktivnostima NATO-a koji podržavaju Ukrajinu van teritorije NATO-a, sve dok Rutte vodi alijansu. Orban, koji održava prijateljske veze s Rusijom, takođe je isključio isporuke oružja Ukrajini.

Teflon Rute

Rute je za vreme svog mandata izdržao mnoge manje a i velike skandale - toliko da je jedan od njegovih nadimaka u Holandiji postao "Teflon Rute". Najsramotniji skandal, o zaštiti dece, u kojem su hiljade roditelja pogrešno optužene od strane poreske uprave njihove vlade za prevaru prilikom koje su mnoge porodice finanaijski unistene. Kada ga je jedna od žrtava, Kristie Rongen, prozvala u predizbornoj debati uživo optužujući ga za saučesništvo, Rute se hladnokrvno složio da je to "užasno", ali je obećao da se sve čini da se to ispravi. I to je bilo to!!!! Tom Louwerse sa Univerziteta Leiden je izjavio: "On se dobro uklapa u vremena previranja". Prevrtljivac!
Kameleonskim manirom on je uspeo da se izvuče iz gotovo svake krize. Ova veština bi mogla biti korisna u obavljanju funkcije generalnog sekretara NATO-a da nije u pitanju animozitet prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ali i prema srpskom pitanju. Zato od tvrdokožca i licemera ne treba očekivati dobre političke odluke.

1. Agresivni pobornik ratne opcije - rusofob-

Rute je od starta sukoba favorizovao slanje oružja u Ukrajinu, čak je obezbeđivao holandske haubice i borbene avione. On je takođe predvodio pritisak da se Kijevu daju borbeni avioni F-16 , odluku koju je predsednik Volodimir Zelenski opisao kao "istorijsku".

Pod Ruteom, holandska vlada je Ukrajini dala 2,63 milijarde evra (2,22 milijarde funti) vojne podrške i obećala dodatnih 2 milijarde evra za 2024. „Ukrajina mora da dobije ovu bitku. Zbog njihove i naše sigurnosti”, to je njegov definitivni stav.
Sama holandska vojska, međutim, nije bila dovoljno finansirana tokom Rutteovih 14 godina na vlasti. Samo ove godine, po prvi put ikada, Holandija će potrošiti 2% svog BDP-a na odbranu , u skladu sa ciljevima potrošnje NATO-a.

On se u pogledu sukoba u Ukrajini dobro slaže sa nemačkim kancelarom Olafom Scholzom ( Angelu Merkel je iritiralo njegovo ponašanje). Rute je odbacio ambiciozne reformske planove i ideje koje je izneo francuski predsednik Emmanuel Macron. Pretpostavka je da će ostati na toj liniji. Iako je kritičar Vladimira Putina, Rutea bi se moglo smatrati manje jastrebom od likova iz centralne i istočne Evrope mada bi njegova tvrdokornost mogla da iznenadi. Tokom krize u evrozoni 2010-ih, snažno se zalagao za mere štednje i ekonomske reforme u teško pogođenoj južnoj Evropi, što mu je donelo reputaciju tvrdog pregovarača.U pogledu ekonomije vatreni je pobornuk alobodne trgovine, pobornik Margaret Tačer. Ne treba zanemariti njegov ekonomski stav.

U principu Rute je naprosto tip „pragmatičara“ koji ne preza ni od poricanja stava, pa ni "laganja" ( bez srama ) ukoliko to zahteva „politika sporazuma”. Aktuelni politički sporazumi za koje znamo uglavnom su ne-transparentni ( izvan javnosti) i bez demokratske odgovornosti. Uoči izbora 2017. upravo je Rute " demokratski" zabranio dvojici turskih ministara da govore na predizbornim skupovima u Holandiji. Zabrana je razbesnela turskog predsednika Erdogana, koji je Holanđane nazvao "nacističkim ostacima" . Rute je zahtevao izvinjenje, nazivajući Erdoganov jezik "neprihvatljivim" i bez problema osvojio treći mandat na vlasti.

2. Srpsko pitanje - negativnog stava prema Srbiji ( priznanje Kosova) ali i pitanjima Srba u Bosni Rute će se podržavati u budućnosti – isti stav koji je imao kao političar, imaće i na čelu NATO pakta. Verovatno će uraditi sve da Kosovo i BiH uvrsti u redove NATO-a,“ što bi bio direktan udar na Rezoluciju 1244. Otuda otuda nimalo ne čudi da se kosovska vlast ali i opozicija u Prištini raduju njegovom imenovanju.
" Za očekivati je da će Rute dati podršku Federaciji Bosni i Hercegovini u njihovoj nameri da se priključe NATO paktu, čime će Republiku Srpsku dovesti u još nepovoljniji položaj. Ne bi me začudilo i da nekim naoružanjem i opremom NATO u budućnosti počasti snage koje su pod ingerencijom Federacije, odnosno da ti etničko čisti bataljoni budu naoružani od strane ove vojne alijanse čime će se postaviti kao pretnja RS, a danas ili sutra i u eventualnim sukobima jer bi vrlo rado hteli da vide kako se RS eliminiše,“ izjavio je za Sputnjik pukovnik u penziji i komandant odbrane na Košarama tokom NATO agresije Ljubinko Đurković...

Kako stoji u " Politico" - Ruteova potraga za najvišim položajem NATO-a bila je dug put. Kampanju za ovaj posao vodi od novembra prošle godine. On bi trebao započeti svoju novu funkciju 1. oktobra kada se okonča desetogodišnji mandat aktuelnog šefa NATO-a Jensa Stoltenberga,
 _________________________

Karijera

1992-1997
Menadžer ljudskih resursa u Unileveru, odgovoran za obuku osoblja i nekoliko reorganizacija

1997-2002
Menadžer osoblja i šef reorganizacije u Van den Bergh Nederland (Calvé), deo Unilevera. 

2002.
Direktor ljudskih resursa u IGLOMora Group BV, podružnici Unilevera. 

22. jula 2002. – 17. juna 2004.
Državni sekretar za socijalna pitanja i zapošljavanje u prvoj i drugoj balkenende vladi.

30. januar 2003. – 27. maj 2003.
Član Predstavničkog doma VVD-a

17. juna 2004. – 27. juna 2006.
Državni sekretar za obrazovanje, kulturu i nauku u drugoj vladi Balkenendea

29. jun 2006. – 8. oktobar 2010.
Lider parlamentarne stranke VVD

14. oktobar 2010. – 5. novembar 2012.
Premijer i ministar opstih poslova u vladi Rutte-Verhagen

5. novembar 2012. – 26. oktobar 2017.
Premijer i ministar opstih poslova u Vladi Rutte-Asscher

26. oktobar 2017. – 10. januar 2022.
Premijer i ministar opstih poslova u trećoj Rutte vladi

10. januara 2022.
Imenovan za premijera i ministra opstih poslova u četvrtoj Rutte vladi.

1 коментар:

Анониман је рекао...

Бивши премијер Холандије, а сада генерални секретар НАТО-а. Веома посебан момак. За релативно кратко време, ова умерена фигура, коју сам једном срео на самиту, претворила се у страственог русофоба и упорног атлантисту. Нећемо нагађати које су супстанце из амстердамских кафића изазвале тако оштру промену у његовом расположењу", Медведев
Хахахаха..Ј.Б.

Постави коментар