Paukova mreža je zapravo zategnuti instrument
Pre 450 miliona godina, u devonu, pauci su izašli iz mora na kopno i tako postali prve kopnene životinje koje su koristile atmosferski kiseonik za disanje. Danas je poznato 37.766 vrsta paukova, raspoređenih u 109 porodica. Nalazimo ih u gotovo svim kopnenim ekosistemima gde imaju važnu ulogu kao predatorski organizmi.
Paukova mreža smatra se jednim od najsavršenijih životinjskih "proizvoda". Pauk ih proizvodi zahvaljujući žlezdama koje se nalaze na donjem delu njegova tela. Iz njih izlazi predivo za izgradnju . Predljive žlezde mogu biti različitih oblika: grozdaste, mehuraste, cevaste, kruškaste te različitih veličina. Broj žlezda je različit, no u pravilu ih je više kod pauka koji pletu veće mreže. Oblici mreža pauka vrlo su različiti. Mogu biti položene okomito, vodoravno ili pod uglom. Pauci koji žive u grmlju ili drveću predu velike mreže za lov kukaca. Najjednostavnije takve mreže nepravilna su oblika, s nitima razapetim na sve strane. Najsloženiju i najpravilniju mrežu isprede pauk krstaš (araneidae). Njegova se mreža sastoji od zrakasto razapetih niti koje se sastaju u središtu te niza koncentričnih krugova. (izvor)
Izuzetno tanka i lagana, paukova mreža je, međutim, daleko čvršća nego što nam se to na prvi pogled čini.Naučnici koji su ispitivali paukovu mrežu i vlakna od kojih je ona sačinjena, ustanovili su da se jačina tih vlakana može meriti sa jačinom kevlara, vrste materijala od kojeg se proizvode neprobojni pancir. Insekti, koje pauk lovi pletenjem mreže, nemaju baš nikakve šanse da se "ispletu" i pobegnu iz mreže kad jednom u nju upadnu. Pauk svoju mrežu plete najčešće vertikalno, između grana, drveća i svih drugih pogodnih objekata, kako bi se insekti u letu upleli u mrežu i - u njoj ostali. Osim što je paukova mreža veoma jaka, ona je i lepljiva, što insekte dodatno onemogućava da se spasu.
Prema istraživačima na Smithsonian Tropical Research Institutu, mozgovi malih pauka su toliko veliki da ispune sve telesne šupljine, uključujući i one u nogama.
Uloga vibracija
Pauku mreža služi za privlačenje plena ili partnerke. Pauci izuzetno dobro vide, jako dobro percipiraju vibracije, čuju zvuk. Oni nemaju uši a ipak se orijentišu putem vibracija. Većina pauka čuje zvukove iz neposredne blizine, ali ima i onih kod kojih su senzorske mogućnosti veće. Naučnici su sasvim slučajno otkrili da te vrste paukova imaju specijalne dlake koji preuzimaju pomeranje čestica te mogu čuti i na većoj udaljenosti.
Paukovi nisu jedine životinje koje se orijentišu putem zvuka,tj. određenih frekvencija. Na primer frekvencije na koje pauci reaguju su relativno niske i u rangu sluha drugih letećih insekata. Kada čuju zvuk niske frekvencije, pauci se "zamrznu" na jednom mestu što je nešto kao antipredatorska reakcija.
( Kod vukova je,npr. princip regovanja na vibracijae sasvim drugačiji. Svaki vuk zavija na svoj način. To znači da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim noćima. Alfa mužijaci i veći vukovi proizvode dublje tonove, dok niže rangirani vukovi u čoporu proizvode više tonove)
Vibracije mreže
Vibracije pauku daju vitalne informacije o stanju mreže, tj.deformaciji i najvažnije o prirustvu plena. Pauci mogu kontrolisati ( štimovati ) napetost i krutost mreže da bi je optimalno namestili prema svojim osetilnim sposobnosti. Pauk "čupkanjem" svilenkastih vlakana mreže izaziva male talase vibracija u svakom pravcu, i povratno oseća povratne vibracije na svakoj od svojih 8 nogu.
"Oni proizvode ove vibracije kako bi dobili informacije", kaže Bet Mortimer, student doktorskih studija na Univerzitetu Oksford i jedan od glavnih naučnika u istraživanjima paukove mreže. "Zbog toga što ima 8 nogu, pauk zapravo može da "čuje" na 8 različitih strana". (izvor)
U saradnji sa Universidad Carlos III. iz Madrida, stručnjaci sa Oxforda su uzeli su mrežu vrtnog pauka krstaša i u vlakna poslali tačno izmerene signale. Laserom su izmerili vibracije koje su se širile mrežom. Pokazalo se da je pauk menjao valne amplitude, odnosno "štimao" napetost i krutost mreže. To znači, tvrdi jedan od istraživača, da su pauci ne samo "u stanju vrlo precizno izmeniti napetost svojih mreža.. već i da raspolažu mehanizmom za direktnu kontrolu napetosti i krutosti niti".
pauk krstaš
Čujnost i jačina proizvedenog zvuka
Lutajući pauk ima jedan od najosetljivijih detektora vibracija. On može otkriti i šuštanje lišća na daljini od nekoliko metara. On spada u najotrovniju vrstu pauka na svetu, a njegov otrov je toliko moćan da i najmanja količina momentalno ubija miša, dok kod čoveka izaziva smrt za samo pola sata. Ovaj pauk ne pravi mrežu, već luta u potrazi za plenom. Love noću, tako da u toku dana traže mesto za skrivanje. Neretko za zaklon izabere područja unutar kuće, odeću, auto, obuću, kutije; te time povećava rizik susreta s ljudima. Njegov drugi naziv ‘banana pauk‘ dolazi iz običaja da se sakrije u svežnjima banana. Postoje slučajevi u kojima je lutajući pauk putovao zajedno s bananama te se u konačnici pojavio na policama supermarketa.
lutajući pauk
Vibracije su važne i kod udvaranja. Puno mužjaka će proizvesti specifičan "muzički" obrazac pomoću kojih ženke utvrđuju ne samo da se radi o mužjaku, nego i je li u pitanju prava vrsta i bi li se s njime mogle pariti. Na primer, mužjak zujavog pauka, koji se skriva u grmlju, šiblju, lišću, a noću postaje aktivan loveći manje insekte, tokom udvaranja udara pomoću pedipalpa i prednjih nogu po skrovištu ženke i vibrira abdomenom, proizvodeći zvuk sličan zujanju.
zujavi pauk
Neki pauci imaju organe za proizvodnju zvuka na različitim delovima tela, primerice na kleštima, bedrima, između prednjeg i stražnjeg tela… Oni su građeni na isti način, a zvuk proizvode tako da preko nabrane plohe prevlače dugi nazubljeni deo. Od toga ploha titra. Zvuk velikog pauka ptičara dovoljno je glasan da ga može čuti i čovek. Kada se osete ugroženima oni ispuštaju zvukove koji se mogu čuti na udaljenosti do pet metara. Na taj način od sebe teraju potencijalne neprijatelje.
( U pogledu jačine stvorenog zvuka najglasniji su kitovi ulješture koji proizvode neverovatno glasan zvuk od 230 decibela. Ako ipak merimo jačinu u odnosu na veličinu životinje, apsolutni šampion je mužjak Micronecta scholtzi, malenog vodenog insekta veličine 2 mm. Mužjaci M. Scholtzi insekta proizvode ovaj neverovatno glasan zvuk, pa čak i za njihovu veličinu, svojim penisom! Mužjak trlja penis od hrapavu površinu trbuha, te na taj način stvara zvuk jačine 99.2 dB.)
Evo jednog " domaćeg ljubimca ", Zilla, koji proizvodi zvuk dok se šeće po podrumu, jer joj se međusobno dodiruju dlake na nogama i telu.
Pauk ptičar, poznat kao tarantula je najveći pauk na svetu,. Ovi pauci ne love plen po mreži, već ga čekaju ispred ulaza u svoje gnezdo. Kada se plen dovoljno približi, pauk ptičar ga brzo hvata i svladava otrovnim očnjacima. Pauk ptičar je dobio ime po slici koju je naslikala biolog Sybille Merian, koja je u 17. veku putovala Surinamom i tamo videla pauka koji se hranio mrtvom pticom. Tada joj niko nije verovao, ali danas je dokazano da ove vrste pauka love ptice kojima se hrane samo ako nema ništa drugo. Najčešći plen su žabe, kukci, gušteri, male zmije i razne vrste glodavaca.
Pauk lovi miša
Нема коментара:
Постави коментар