субота, 1. децембар 2012.

Slobodna volja: imamo li je ili ne?


 
 
 Dejvid Hjum: naša dela su ili uzročno predodređena, u kom slučaju nismo odgovorni za njih, ili su nasumična, u kom slučaju nismo odgovorni za njih.
U XIX veku, matematičar Pjer Simon de Laplas je pretpostavio sledeće: ukoliko bih bio u stanju da spoznam položaj i kretanje svakog atoma u svemiru u prošlosti i sadašnjosti, mogao bih da do apsolutne tačnosti predvidim budućnost. Bila je ovo zamisao koja se oslanjala na zakone Njutnovske klasične mehanike, prva artikulacija naučnog determinizma i - krajnje nemoguća, kako nam je kvantna mehanika kasnije pokazala. No, za nas je ideja determinizma ovde os posebnog značaja.
 
Iako sa jakim uporištem u egzaktnosti prirodnih nauka, problem slobodne volje po svom sastavu i implikacijama pripadao je suštinski duhovnoj sferi i očaravao filozofe već hiljadama godina. Gotovo da nema filozofa koji nije dao svoj doprinos ovoj temi. Uglavnom se uzima da je koncept slobodne volje u najtešnjoj mogućoj vezi sa moralnom odgovornošću, ali se tu nikako ne iscrpljuje njena primena. Autonomija, lično dostojanjstvo osećaj postignuća i samoostvarenja svoj primarni uslov nalaze upravo u našoj svesti o tome da delamo svojevoljno i slobodno. Uglavnom su religiozni mislioci bili ti koji su se prema ovoj problematici odnosili sa oštricom determinizma kao božanske promisli i omnipotencije nad svim, pa i ljudskim delima. Sa usponom razuma i Prosvetiteljstva, uzročno-posledične veze u materijalnom svetu neka vrsta ogledala za pogled unutar ljudske psihe i mehanizama ponašanja.
 
Uspon neuroloških nauka je doveo do jednog nedavnog otkrića na Institutu Maks Plank u Lajpcigu koje je uzrokovalo jedan od najvećih šokova u javnosti: električni i hemijski signali u našem mozgu donose odluku o akciji, pokretu ili misli koje ćemo izvršiti i do čak sedam sekundi pre nego što mi postajemo svesni te odluke (gotovo identičan rezultat je prvi postigao fiziolog Bendžamin Libet 1970. godine)!

                                  

EXPERIMENT Bendžamin Libet 1970. godine)!

0 repose
1 (-500 ms) EEG measures Readiness potential
2 (-200 ms) Person notes the position of the dot when decides
3 ( 0 ms) Act


Drugim rečima, naše nesvesno, koje je ovim postalo iznenađujući donositelj odluka, je sekundama ispred našeg svesnog te sve što smatramo “kontrolom nad svojim postupcima” nakon temeljitog promišljanja, ovime biva stavljeno na najteži test. Prosto rečeno, mozak nas je preodredio i pri tom izmišlja priče i otvoreno nas laže da smo u vlasništvu svojih postupaka. Iako sam Libet napominje da naša svest zadržava sposobnost da stavi veto na akcije koje iniciraju podsvesne stukture. Da li je slobodna volja samo iluzija?
 
Implikacije društvene erozije u slučaju nepostojanja (ili makar neverovanja u postojanje) slobodne volje su brojne: od banalnosti sklonosti ka varanju na ispitima do odsustva svakog altruizma – to su rezultati testova u kojima je ispitanicima bivala veštački poljuljana vera u slobodnu volju (u svetu u kojem slobodna volja ne postoji, da li ste zaista krivi ukoliko počinite ubistvo?). Danijel Denet, filozof i kognitivni naučnik koji je intenzivno pisao o ovoj temi, rekao je: “Ako razmatramo da li je slobodna volja iluzija ili stvarnost, mi zaista gledamo u ambis. Ono što nas naizgled teši je skok u nihilizam i očaj.”
Koliko to depresivno (ili, za neke, utešno?) bilo, zavisi šta zaista podrazumevate pod slobodnom voljom. Uobičajeno je da se njome smatra da su ljudi moralni agenti čija dela nisu predodređena. Kakav god izbor da načine, on nije iznuđen – može biti drugačiji, ali nije proizvoljan. Međutim, svaki fizički sistem do sada istražen je ili deterministički ili nasumičan. I jedno i drugo su loše vesti za slobodnu volju.
Sa druge strane, za Marka Haleta, istraživača, nema dileme da slobodna volja postoji, ali da je u pitanju percepcija, a ne moć ili sposobnost. “Ljudi mogu da iskuse slobodnu volju, imaju utisak da su slobodni.” A da li je “imanje utiska” dovoljno?

Met Ridli (Matt Ridley) je u svojoj fantastičnoj knjizi Genom (Genome) u poglavlju o 22. hromozomu izneo tvrdnju da je “nazor da na ponašanje utiču uslovi pojedinčeve sredine isto tako deterministički kao nazor da je ponašanje determinisano genima“. Postoje, kako kaže, autori koji su delili ljude na one koji veruju u genetički determinizam i one koji veruju u slobodu (iako bi Sem Briten rekao da je suprotnost slobodi prinuda a ne determinizam) – a isti ti autori su načinili čudnu grešku: odbacili su genetski a prigrlili determinizam društvenog uslovljavanja. Reći da zlostavljač dece čini zlodelo koje čini zato što je i sam bio zlostavljan kao dete je isto tako deterministička, i još bezdušnija osuda i predrasuda. Ridli dalje kaže da “deca, zapravo, imaju veći negenetički efekat na roditelje nego obrnuto” – i to stoga što deca oblikuju svoje ličnosti u skladu sa svojom genetikom ali i prema svojim vršnjacima i imaju tendenciju da kućni život odvajaju od spoljašnjeg sveta – i da, u skladu sa tim, menjaju ponašanje koje prilagođavaju svakoj od te dve realnosti.

Vratimo se sada kvantnoj mehanici. Ona nam je ukazala na jedan potpuno neintuitivan, a sasvim dokazano postojeći svet o kojem možemo znati samo jedno – da ga na možemo predvideti. Da li možda kvantni procesi koji se odvijaju u biohemiji našeg mozga pružaju neki odgovor na pitanje o (ne)postojanju slobodne volje? Mi živimo na makro planu, a na tom redu veličine Njutnova fizika sasvim tačno opisuje sve što se dešava. Ridli kaže da na Laplasovo pitanje sebi zašto ne može da spozna budućnost bolji odgovor pruža Teorija haosa. Haotični sistemi su determinisani, a ne slučajni – ali, čak i ako su vam poznati svi faktori sistema, ne možete predvideti tok kojim će ići zbog toga što će različiti uzroci reagovati jedni sa drugim. On kao primere toga navodi prognozu vremena i fraktalnu strukturu morske obale – “to su haotični sistemi u kojima su glavni tokovi događaja predvidivi, ali tačni detalji nisu”. “I ljudsko ponašanje pokazuje takve odlike i zato je mnogo predvidivije na duže staze, nego na kraće staze” (čovek može izabrati da ne jede jedan dan, ali u budućnosti je izvesno da će jesti).

Denet tvrdi da slobodna volja i determinizam mogu da postoje jedno uz drugo i da je naša ogrezlost u kauzalnost i materijalni svet ono što nas oslobađa. Evolucija i kultura su nas obdarili sistemom povratne sprege koji nam daje sposobnost samorefleksije, promišljanja stvari iznova i iznova i zamišljanja budućnosti.”Verovanje da je tradicionalno, intuitivno poimanje slobodne volje rastavljeno od kauzalnosti je naduvani, metafizički nonsens”, rekao je.
O slobodnoj volji nije dovoljno napisati skroman prilog poput ovog, jer ni tomovi i tomovi stručnih raspri nisu nas jednom za svagda približili njenom razrešenju. Možda je upravo iluzija slobode u unapred skrojenoj realnosti i nemogućnost da svoj život organizujemo kako iz nas prirodno izvire “kriva” što se sve učestalije ne osećamo kao da kontrolišemo svoju sudbinu. Kao što je Artur Šopenhauer, veliki nemački filozof rekao – “čovek svakako može da čini šta hoće, ali ne može da želi šta hoće.”izvor
 
autor: Andrej Vidović


 


                                                     
                                                      IZ ARHIVE
 

 

41 коментар:

Анониман је рекао...

Cemu imamo da zahvalimo ubrzanje? Idem da vidim prethodne postove.
Bajaga po obicaju dobar.Znaci raspolozenje na nivou.
Z.

Анониман је рекао...

Tema je neodoljiva,tekst je konfuzni klise m.medija. Nauka,na ovom stepenu razvoja,ne moze da objasni ljudski um.Sukob izmedju evolucionista i teoreticara inteligentnog dizajnatraje nesmanjenom zestinom.Sukob ukljucuje prvo pitanje fizike/religije kojezasluzuje ozbiljnu raspravu a ne poluinformacije.
Ne ulazeci u detalje,vibraciono-talasni sistem,laicki receno covek raspolaze slobodnom voljom.Ne treba smetnuti s uma da je podsvest deo coveka,on je kreira.
Z.

Анониман је рекао...

Čovek je određen biološki i društveno.Ipak on može prevazići nužnosti. Sloboda izbora nije zagarantovana.Treba je osvajati.Onog trenutka kada pojedinac stane i preda se,čovek je prepušten uslovnostima.Najporobljeniji je onda kada misli da je potpuno slobodan.
Istina je između.
XXX

Анониман је рекао...

Darvin se bavio pitanjem kako su nastale vrste iz života koji je već postojao. Pitanje kako je uopšte nastao život, nije dotakao.Do 70-tih godina nauka je odbacivala ideju da je informacija potrebna za izgradnju prve žive ćelije.Danas kompjuterski ulazimo u ćeliju, do svih njenih delova, poznamo kompletan sistem funkcionisanja svakog dela. Pitanje prve informacije ostaje otvoreno.Slobodna volja je povezana sa svešću,a znamo da svešću čovek može da izmeni i refkelsne radnje, pa i samu podsvest!Pitanje je daleko složenije od jednog naučnog rada.Treba ga sagledati u kontekstu ostalih istraživanja.
I srce misli, zar ne Li,hehe..
Peđa

Анониман је рекао...

A šta ako je mozak samo prostor gde svest čoveka razmišlja, a svest drugačija ili nije materija?
pesnik u prolazu

L2 је рекао...

A šta ako je nauka područje zbog kog promašimo drvo.Zbpg frenetičnog ubrzanja vremena i sve trulijeg društvenog okoliša, u real životu sklonija sam korisnijim znanjima od Bendžamin Libet eksperimenta.Još uvek imam interes prema nepresušnoj ekvilibristici nauke,gutam sve što mi dospe "pod oko" poštujem je, cenim,ali se kao nekada seljak uzdam u pogled u nebo,znakove prirode,i svoje, ma kako bili neslobodni,molim se Bogu koga ko zna da li ima ili nema, sve skupa živim pristojno u iluzijama i mnogo mi je lepo.
naravno uz sve iluzije stoji i iluzija o slobodnoj volji, koju iznimno koristim.nemam pojma da li mi ruka trza iza sinapse, al to mi nimalo ne smeta kad posegnem za stvarima da imam osećaj da sam upravo to htela, a ne morala.

Dakle, dragi naučnici samo Vi terajte svoje. I bez toga bi čovek sasvim lepo živeo, u nekim segmentima štaviše bolje.
I u tom pogledu je istina negde na sredini.nešto se dobije, nešto se izgubi,rezultat je kako za koga.Za plemena u dubinama brazilskih prašuma mi smo vanzemaljci.

L2 је рекао...

odlete komentar.. internet je danas mnogo razigran.
Dakle da završim.Ni materija nije onakva kakvom smo je zamišljali,a svest je u prostorima gde smo je najmanje očekivali.Iznenađenjima nikada kraja.

Анониман је рекао...

Draga moja Li,delim tvoje mišljenje.Svako od nas iz sopstvenog iskustva zna da poseduje slobodnu volju.Kako si bila i jesi realna osoba, iz čega se može izvući zaključak da si dobro ovladala zanatom korisnog razmišljanja,sumnjam da ti mogu dati koji koristan savet.
Razlog mom pesimizmu leži ponajviše u činjenici da sa tobom čoveku nikada dovoljno "praktičnog znanja".Ipak ću da se potrudim i odsad pišem i budem korisniji, heheee
Peđa

L2 је рекао...

Peđo,crni Peđo,korisnog,korisnog znanja.
Nemooooooooooj da me smaraš.Decembar je.Ja sam već u pripremama za novu...jedino ako se ne dogovorite da je slavimo zajedno ili da se vidimo negde oko praznika, još bolje.Januar će mi biti mučan.Nekada sam ga volela,VIŠE NE, NE NE,NE.
Eto to bi bilo od tebe korisno.

Анониман је рекао...

Pedja,
objasni Li DNK antenu, to ce joj biti zanimljivije,hehe..

Po eksperimentu nesvesno je u sekundama ispred svesnog.OK. Koje vreme je u pitanju?
Informacija bi po logici morala biti trenutacna.Celije mogu dobiti informaciju istovremeno jedino beskonacno velikom brzinom.Ni brzinom svetlosti informacija ne moze da obidje milijarde celija.To daje potpuno drugu sliku funkcionisanja.
Sta mislis?
Z.

Анониман је рекао...

Hoces ti da se druzis sa mangupima, heheee..
Videcemo se svakako.
Z.

Анониман је рекао...

Connectomics je tek u povoju a kompjuterska simulacija ( synaptically connected)zahteva ogromnu procesorsku snagu( 150 trilijuna sinapsi).
Krucijalno pitanje je,cemu ova istraživanja ciljaju,da se otkrije bolesno u odnosu na normalno stanje.Šta je normalno stanje?Približavamo se pojedinačnom tretmanu pacijenta kao najoptimalnijem načinu lečenja.
Dodaj svemu okolnosti( optika,fizički zakoni,psihologija, čak temparatura,kultura-obrazovanje,tradicija i sl.)Nema objektivnog kriterija kojim bismo precizirali percepciju u okolnostima donošenja odluke(slobodne volje).
u pauzi od mene dovoljno

Peđa
PS. ne brini,volim ja Li,hehe...

Анониман је рекао...

sta je primarnije vreme ili brzina?
Z.

L2 је рекао...

Zahuktali ste se sa teškim pitanjima, a ja nisam rešila elementarne.

Bendžamin Libet eksperiment je,koliko vidim,tipičan stari tip eksperimenta sa kontrolisanjem i zapisivanjem stanja koje prouzrokuje određena pojava (pojedinac~okolnosti), uz statističku obradu podataka.
Peđa,šta je sa svim tim elementima koje spominješ? Ko su učesnici eksperimenta? U kojoj se meri odražavaju personalne razlika u takvim eksperimentima. To se odnosi na pitanje kriterija "normalno".

Kompjuterskom simulacijom se anuliraju razlike. Ali,tada dolazimo u situaciju u kojoj dobijamo činjenice koje vrede u takvim okolnostima, a ne realnim, u zbilji.
Kako je to zamršeno,haha..

Анониман је рекао...

Li za moderne biologe nenormalnost ne postoji. "mačka nije nedovoljno razvijeni tigar, a tigar nije patološki arogantna mačka", rekao bi ti Umberto Maturana.Neuro aktivnosti su jedno,psihološke pojave drugo.
To sam malopre odvojio,ali i naglasio da su korelacije lokalizovane neuro aktivnosti i ostalih elemenata itekako važne.
Kompjuter je nezamenjiv u analizi neuralnih procesa( čistog procesa).
Peđa

Анониман је рекао...

Einstein je naveo Piagetana istraživanje odnosa
vremena i brzine, u domenu genetike( vreme bi bilo genetski izvorno apsolutan, a brzina je ontogenetsko-razvojno psihološki pojam koji se
iz toga izvodi- Newtonova mehanika pretpostavlja takav zaključak,obrnuto je po postulatima Einsteinove teorije.
Pitanje je u domenu genetske epistemologije.
Ako si mislio na to.
Peđa

L2 је рекао...

OK.teoretski se mora posmatrati mehanizam,tj.neuralni proces,valjda to znači funkcionisanje neurona,odnosno sinapsi(ako već govorimo o informaciji) ali,logika mi govori da te funkcionalne performanse, koliko su iste(opšti šablon)toliko imaju valjda neke specifičnosti u skladu sa čisto biološkim različitostima.Zato i jeste bitno otkriti šablon,da bi se uočile nepravilnosti kod bolesti.

Ono što mene zanima,malo komplikujem,su izdvojene situacije na nivou bolesnog privremenog stanja,na primer represije svakodnevnice koje proizvode stres i nikako nisu‘normalne’. Drugim rečima,realna društvena normalnost (svakodnevnica) je po sebi fikcija i većina teoretičara uglavnom upozorava na alarmantno "nenormalnu" količinu takvih situacija.

Dobro,ja sada smaram.Sve mi je jasno.Hvala

Анониман је рекао...

Nikakva epistemologija.Ostanimo u domenu brzine kojom se informacije kopiraju na kvantnom nivou.Brzina prenosa je veca u odnosu na hemijsku reakciju.Znas onu o evoluciji, prvo racunar pa amebe.
Odoh na zasluzeni odmor,
pozdrav svima
Z.

Анониман је рекао...

naučnici pomagajte sad!

na kom naučnom principu funkcioniše telepatija?
kada su misli totalna gužva u saobraćaju.
i onda pričajmo malo o slobodnoj volji... hahaha

123

L2 је рекао...

Evo trznuli ste mene sa ovim pitanjem. Možda niste očekivali odgovor od mene.
Moja nauka u centru pažnje ima zvuk,pa ću,prevedeno na fizičke termine,govoriti o elektromagnetnim poljima određenim frekvencijama.Kakva je koncepcija svetaiz tog ugla? U osnovi svega stoji vibracija,svaka čestica svemira vibrira na određenoj frekvenciji. Atom,(sobna temperatura) vibrira oko 10 na četrnaesti stepen puta u sekundi, dok molekuli pulsiraju na oko 10 na deveti stepen ciklusa u sekundi. Žive ćelije na direktnu stimulaciju reaguju sa oko 1000 ciklusa u sekundi, itd.

Ciklusi u mozgu variraju od oko 40 ciklusa u sekundi (kod aktivne koncentracije) do manje od 1 ciklusa u sekundi kod dubokog sna.Ritmički talasi mozga lako se prebacuju iz jednog ciklusa u drugi.

Ljudsko telo ima vlastito elektromagnetsko polje, koje je u odnosu sa elektromagnetskim poljima sredine u kojoj se telo nalazi.Postoji pretpostavka da se telepatske prenose slike i misli odvijaju putem Šumanovih talasa ( 7,8 treptaja u sekundi)koji čine polje stojećih talasa u kanalu između zemljine jonosfere i njene površine.Prema toj hipotezi oni su prirodni elektromagnetski omotač.Dešava se da mozak koji pulsira na bliskoj frenkvenciji udje u stanje rezonancije i tako biva moguće vidjenje na daljinu. To je kontakt rezonancijom, a ne radijacijom, i kako su talasi veoma velike talasne dužine (oko 38000 km) prenos je gotovo trenutan. S obzirom na ekstremno nisku frekvenciju ovi se talasti ne mogu blokirati običnim elektronskim zaklonom, ledom itd. U stvari, vrlo često mi ulazimo u fazu sa njima, međutim, problem je što talasi koji tako nisko vibriraju mogu da prenose vrlo malo informacija u nekom određenom vremenu, tako da često ne možemo dobiti jasnu sliku i dati potpun opis predmeta koje vidimo.

Ono što tvrdi nauka može se pronaći u religijskim spisima.
Ima još mnogo toga, ali mislim da je za sada i ovo dovoljno.

Анониман је рекао...

...totalna gužva u saobraćaju
Nasmeja me slatko,čoveće.Odlično poređenje!
Peđa

Анониман је рекао...

Na cije se hipoteze oslanjas? Teslini stojeci talasi ukazuju na srpskog uvazenog "fizicara" A.
Pri punom mesecu ljudi su agresivniji, broj samoubistava raste, histerije sve vise, hehe...
Daj mi jos nesto iz ruske skole i religije,da zaokruzim znanje.
Z.

L2 је рекао...

Sigurno ne na tvoje, haha...Kada smo kod tesle, da podsetimo kako su eminentna imena fizike pobijala mogućnost bežičnog prenosa.Slabo treperenje ljudskog glasa ipak se bez žice prenose širom planete Zemlje, a mogu se prenositi još dalje.Hm..vrlo interesantno!

Pošto ti ne veruješ u telepatiju ne postoji ni jedna hipoteza koja bi odgovaral tvojim naučnim stavovima. O istim stvarima možemo razmišljati, govoriti/ pisati na različite načine. Delotvoran je takav način razmišljanja a ne onaj koji se ograničava samo na jedan. Da nije filozofskog načina razmišljanja ne bi bilo ni tvoje struke.Kapiraš.

Анониман је рекао...

Evo je stvarno gužva, hehe...Kako Vas je 123 pecnuo.
Peđa

Анониман је рекао...

Z.
kako bi ti objasnio telepatiju?
Peđa

Анониман је рекао...

Objasnjenje je validno osim hipoteze o telepatiji.Li je korektno navela da je rec o hipotezi,i ja sam se nasalio.Nisam izjavio da ne verujem u telepatiju.Ne zanima me.Previse je alternativnih podrucja kojima je podlegla nauka i ne mozes se odrediti prema odredjenim istrazivanjima. Nista vise.
Sto ste se uzrujali, hehe...malo sale nije na odmet.
Z.

L2 је рекао...

Ne brini,ja ne mogu da se uzrujam i da hoću.Ne znam šta je tebi alternativno, premda te potpuno shvatam.Zaista je teško izdvojiti iz kukolja žito.Danas je nažalost tako, gužva u saobraćaju..haha...
Dragi moj,ja ne mogu da ne uzmem u obzir razmišljanja i van nauke.Znaš kakva je priroda moje struke.Meni su dokazi ispred očiju. nema potrebe da ih naučnom procedurom dokazujem, premda su i tako dokazivi.

Okultna dela tvrde da prostor( kako da ga nazovem) ima svojstva svesti.Vinter se vrti oko toga i možda ga ti smatraš alternativcem, ali, ko zna i Tesla je bio čudak za svoje vreme, pa ispade da je bio u pravu.Mene ta ideja privlači kao interesno polje.
Telepatijom su se bavili Rusi i, ja se nešto nisam udubila u taj problem.Zato sam iznela stav A. koga čitam zbog Tesle. Ipak ga on najrevnosnije izučava. Nije fizičar, ali se trudi,haha.. Neki ga čak i uvažavaju.Ja cenim njegov trud u osvetljavanju tesle.

Анониман је рекао...

Šumanova frekvencija je nulta tačka alfa i omega kreacije mozga.
Peđa

Анониман је рекао...

Gospodin fizicar A.je u medijima najavio zatvaranje CERNA od proleca 2012.,hehe..Toliko o njemu.
Pedja,
konsekvenca tvog stava je dovela do teorija o postojanju univerzalne inteligencije!Jesi li siguran.Svest je jedno, inteligencija drugo.
Z.

L2 је рекао...

U frci sam velikoj,pa ne mogu da posvetim više vremena jednoj tezi. Dakle kratko: nonlokacija je u pitanju.
Jedan od testova telepatije je Ganzfeld(celo polje)eksperiment.Ako te interesujudetalji ima dosta literature o tome.Suština je da se dovode u korealciju osoba odašiljač, i osoba primalac.
Jedno od zapažanja ( naučnika) povlači paralelu sa ponašanjem elektrona u nonlokaciji. Dakako, fizičari se jako protive ovoj paraleli. Suština je u izbegavanju pozicije. Zašto se u mozgu, tj.ćelijama mozga,ne bi desili kvantumfenomeni.

Spominjem ovo jer me jako podseća na Bendžamin Libet eksperiment i moje pitanje upućeno Peđi. Šta se dešava u mozgu osobe koja učestvuje u eksperimentu, zapravo šta se dešava u celom telu. Ipak je telo daleko kompleksniji "komad" nego jedna čestica.
odoh i ja....čujemo se drugi dan


123 zakuvao pa se izgubio, haha..Cccccc

Анониман је рекао...

evo i mene!
uff, izgubih se u ovoj gužvi. baš ste zagužvali. hahaha
ja pomenuh telepatiju u sasvim drugačijem konetsktu. a vi organizovali naučni plenum.
sjajni ste svi zajedno. nemam zamerke.

nego da se vratimo na temu.
ako telepatija postoji, a postoji samo je još nejasna u okviru zvanične naučne nomenklature, (a ja se kao u zvanične naučne tokove razumem, mani ga mito)- šta onda reći o slobodnoj volji?

kako čovek može imati slobodnu volju kad misli, ako mu se u misli drugi trpaju. nije slobodna volja samo delanje, već i mišljenje kao specifičan oblik delanja. zar ne?!

jesam li sad jasan?! hahaha.
i otuda gužva u saobraćanju mislima, sve u jednoj glavi.
i naše i tuđe. i to pod uslovom da ne gledamo televiziju, ne šetamo ulicom prepunoj reklama, i ne sedimo u natrpanoj kafani, itd...

slobodna volja i naše svest, pa tu se slažemo da smo prilično tanki. ali pod hipotezom da nam je svest razvijenija (hajde da sad ne preterujemo mnogo) šta će onda biti? kakve li ćemo talase sve primati u vidu misli? E tu tek nastaje krkljanac.

sad se pitam, kakve li ću tek sad odgovore dobiti... haha
pozdrav, 123

Анониман је рекао...

da li je taj vaš A, fizičar koji nije fizičar, slučajno Ab...ić? ili neko drugi?
samo da znam o kome je reč.
123

Анониман је рекао...

evo mene opet! moram da apsolviram ove vaše teze.

L2, potpuno vas razumem u pogledu sklonosti alternativnom pristupu, koliko shvatam, muzika je u pitanju. muzika je večna, i prva i poslednja, i alfa i omega. Niko nikada neće moći da naučno objasni muziku. a i nepotrebno je. kao kad bi objašnjavali lepotu. ubiše se filozofi da objasne lepotu. a nauka joj ne sme ni prići.

uostalom, osećaj i intuicija su stariji od svesti. i bogatiji u čoveku. muzika je starija od svesti. i telepatija je starija od svesti. šta da radimo kad smo u civilizaciji koja je čisto mentalna - usled toga emocije (+, -) divljaju, jer ih ne slušamo. ne prihvatamo. hoćemo da ih objasnimo, a one se bune, imaju svoj život, igraju, pevaju, vrište, plaču, larmaju, uz talambase i zurle... sa upletenim mislima - još kakva gužva. kada bi čovek mogao da dopre do svoje muzike u sebi, bila bi mnogo manja buka, i svakako manja gužva.

toliko... 123,

Анониман је рекао...

Pogodio si.
Peđa

Анониман је рекао...

Godišnja potpora istraživanjima mozga iznosi otprilike 5 milijardi dolara. U pitanju nije samo interes za razumevanjem svesti,memorije,emocija, nego i potreba da se istraže uzroci moždanih bolesti i razviju terapije za patološke pojave kao što su Alzeimerova,Parkinsonova bolest ili epilepsija.
I bez tih saznanja čovek će živeti kao što je živeo do sada,u saobraćajnoj gužvi, hehe...
Peđa

L2 је рекао...

Javljam se sutra.

L2 је рекао...

Dužna sam izvinjenje što se ne javih pre. Iznimna situacija,verujte.Lepo je čitati razuđene misli i toplo se zahvaljujem.

nedavno sam pročitala kako je filozof nauke i anarhista,Paul Fejerabend bio je pozvan da potpiše peticiju koja je kružila među poznatim evropskim misliocima.Poruka peticije bila je da je društvu potreban doprinos filozofa koji se oslanjaju na „intelektualna blaga“ prošlosti.U ova mračna vremena, pisalo je u toj peticiji potrebna nam je filozofija.

Derida,Riker i drugi liberalni autori tog dokumenta bili su šokirani Fejerabendovim negativnim odgovorom.On je naglasio da filozofska "blaga" nisu služila kao podrška životu,već da su pre izražavala njegovu zamenu.

„Filozofi su uništavali ono što su otkrivali, na sličan način kao što su drugi nosioci standarda zapadne civilizacije uništavali urođeničke kulture..“, objasnio je Fejerabend. Pitao se kako je civilizovana racionalnost, koja je redukovala prirodno obilje života i slobode i tako obezvredila ljudsko postojanje, postala tako dominantna. Možda je njeno glavno oružje bila simbolička misao,sa svojom ascendencijom u obliku jezika. Možda se taj pogrešni zaokret,koji smo napravili kao vrsta, može locirati kao prelomna tačka naše evolucije.


Jezik je sredstvo komunikacije i kada bolje razmislimo da li je bilo kome potreban posrednik u komunikaciji sa muzikom, slikom, rečju.Pozorište je nešto drugo,kao i koncertna dvorana.Kritici je ostalo da se osvrne na interpretaciju a delo/muzika komunicira ili ne komunicira direktno.
I objašnjenje muzike se svodi na tehnički nivo.Estetika,to jest etstetsko vrednovanje je trud uzalud.
I ova moja priča je bespotrebna, haha..Zato ja i ne volim previše da pišem o muzici.Ispisala sam hiljade stranica i dosta.Sada uživam u njoj a volim da razmišljam o fenomenu zvuka/zvukova. O tome ne prestajem da mislim jer su vibracije/ muzika sam život.

L2 је рекао...

zaboravih..i volim d a s v i r a m.To se podrazumeva.

L2 је рекао...

Peđa slobodno se javi, haha...

Анониман је рекао...

L2, nema potrebe za izvinjenjima.
to što volite svirati, zbog toga vam zavidim, ali u najpozitivnijm smislu.
pozdrav svima! 123

L2 је рекао...

Eto primera slobodne volje, zar ne, haha...
pozdrav i Vama

Постави коментар