недеља, 1. мај 2011.

KRIZA, zlato i srebro

                                                                                 




Ovih dana se smenjuju vesti o stanju na tržištu zlata i srebra. Šta se dešava sa podlogom za nacionalne valute? 
                                   
                               ZAŠTO SE INVESTIRA U ZLATO

                                                        Sigurnost
Zlato je najpouzdanije sredstvo za ulaganje vrednosti. 
                                                       Nezavisnost
 Njegova cena je nezavisna   od vlade, valute, produktivnosti i ostalih lokalnih ekonomskih i političkih faktora .
                                                       Rezerva
Vlade i centralne banke veruju zlatu kao svojoj finansijskoj rezervi, koja treba da služi kao sidro u slučaju krize .
                                                      Likvidnost
Sa zlatom se trguje 24 časa dnevno. Zlato je univerzalna celosvetska „valuta“ koju možete da prodate, gdegod i kadgod na svetu.
                                                      Stabilnost
Bez obzira na promene cena na slobodnom tržištu, cena zlata ostaje zadivljujuće stabilna. 
                     

                                                         NALAZIŠTA
Buy Gold Bullion

Južna Afrika ima bez sumnje najveće zalihe zlata na svetu. Pripada među najveće svetske proizvođače zlata. Godina 2001- 2004 se najviše zlata izradilo u Africi, Americi, Aziji, u Evropi se izradilo samo manje od 7 % svetske produkcije zlata. Najveći evropski proizvođač zlata je Rusija sa 152 tone iskopanog zlata 2001. godine. Za njom sledi Švedska (5 tona) i Španija (3,3 tone). Za poslednje vreme dosta
napreduje Turska, koja je 2001 godine izradila 1,7 t zlata, 2002 godine već 4,2 t zlata. Severni deo Evrope, konkretno Švedska i Finska su novi rudnici neposredno pre početka rada. U Evropi se nalaze i ostala nalazišta zlata, u kojim još nije započeto kopanje.
                                         CENTRI TRGOVINE
          Buy Gold Coins     
Cena čistog zlata se određuje dva puta na dan na Londonskoj berzi (LBMA) u takozvanom fiksnom obliku. Ova cena se određuje u američkim dolarima (USD), evrima (EUR) i engleskoj funti (GBP) za 1 trojnu uncu prilikom korišćenja minimalno 1.000 trojnih unci. 
Najznačajnije tržište fizičkim zlatom (tako zovemo tržište, gde dolazi do realnog preuzimanja zlata od strane kupca) je londonsko tržište. Ovde međusobno trguju isključivo članovi prestižne London Bullion Market Association (LBMA, Udruženje trgovaca zlatnim izlivcima), koja trenutno ima 10 članova sa statutom tržišnog činioca – market mejkera (od njih 5 čine uži kolegijum koji je odgovoran za dnevno određivanje cene zlata – zlatni fiksing), dalje 56 stalnih članova i 46 pridruženih članova. Članstvo sačinjavaju najznačajnije banke, trgovci, proizvođači i prerađivači zlata. Kolegijum koji je odgovoran za dnevno određivanje zlata se sastoji od sledećih članova:
Barclays Capital , Deutche Bank , Scotia Mocatta , HSBC , Societe Generale .
Minimalni obim trgovine je 1000 trojnih unci (31,1 kg) a način trgovine može se opisati kao otvorena aukcija, posao se pak sklapa za cenu, koja se određuje (fiksira) dva puta dnevno (u 10:30 i 15:00 prema londonskom vremenu). Aktuelne cene londonskog fiksinga su prihvatljive za većinu tržišta po celom svetu (često direktno kao cena trgovine, ili kao referentna cena - benchmark), koriste se u svrhe knjigovodsta, procena rezervi i slično.
Trgovine preko LBMA se tiče isključivo kupovinom i prodajom zlatnih izlivaka prema standardu London Good Delivery Bar, standardizovanih poluga težine oko 400 oz (12,44 kg), zlato se po pravilu izručuje u londonskom trezoru jednog od člana kliringa, plaćanje se izvršava u američkim dolarima u njujorškoj banci. 
         Buy Gold Bars

Pored Londonskog postoji još nekoliko tržišta fizičkim zlatom, koja se rukovode raznim pravilima (redovno korigovane vrednosti aktuelne cene zlata, na primer na stranici Gold ili na stranici Kitco potiču upravo iz ovih izvora), ali nijedan ne dostiže značaj londonskog tržišta. Radi se naime o Cirihu, koji snabdeva zlatom proizvođače nakita i industrijsko korišćenje i New York, koji snabdeva osim ovih sektora i investicionu i spekulativnu kupovinu, takođe je centar trgovine derivatima zlata. Značajna tržišta nalaze se i u Bombaju, Dubaiju, Istambulu, Honkongu, Tokiju i Šangaju.
Osim trgovine fizičkim zlatom, puno se trguje i sa njegovim derivatima: od zlatnih certifikata i planova štednje do klasičnih derivata (fjučersi i opcije) sve do investicionih fondova fokusiranih na zlato i njegove proizvođače.

                                       CENA ZLATA I KRIZA
                 UPOREĐENJE VREDNOSTI ZLATA I VALUTE
Zlato ne podleže inflaciji



klikni na sliku za veći snimak
C ena zlata nikad nije bila tako visoka.  Svetska ekonomska kriza je poslednjih godina dala zamajac novoj “zlatnoj groznici”,  kojoj poslednjih dana dodatno “kumuju slabljenje dolara, rast inflacije, prezaduženost američke i nekih evropskih ekonomija i kriza na Bliskom istoku. Probijena je važna psihološka granica od 1.500 dolara za finu uncu (28,35 grama), što je podstaklo rast cena i drugih plemenitih metala. Analitičari predviđaju da se ovom trendu ne nazire kraj. Naprotiv, procenjuju da je probijanje novog  rekorda od  1562,60 dolara za uncu, praktično, iza ugla.Ako je suditi po novoj, rekordnoj ceni zlata, svetska privreda još je daleko od stabilnog oporavka.
                        
U međuvremenu, i cene srebra nastavljaju da rastu, dok investitori hrle da se snabdeju pristupačnijim “rođakom” zlata. Cene srebra dostigle su 45 dolara, što je najviša vrednost od 1980. godine. Analitičari predviđaju da će srebro zasijati još većim sjajem potražnje, ne samo zbog želje investitora da ulažu “na sigurno”, već i zbog porasta tražnje ovog metala u industrijske svrhe. Procenjuje se da se uskoro može očekivati cena od 50 dolara i postavljanje novog rekorda, pošto je 1980. godine unca koštala 50 dolara i 35 centi. Srebro je od početka godine poskupelo  za čak 20 odsto, prema rastu cene zlata od tek jedan odsto u istom periodu. Pojedini eksperti, međutim, smatraju da je cena srebra, ipak, već previsoka i da bi moglo da dođe do “korekcije” koja bi njegovu vrednost zaustavila na oko 33 do 35 dolara.Razlog poskupljenje srebra se krije u tome što taj metal ima primenu u industriji, odnosno u proizvodnji prenosivih elektronskih uređaja i mobilnih telefona.Kad nabavimo novi mobilni telefon, onaj stari često postane elektrootpad. Pritom i ne razmišljamo da  se unutar plastičnog kućišta nalazi elektronika koja se sastoji od vrednih materijala poput bakra, zlata, ali i veoma retkih metala kao što su iridijum i kobalt. Od jedne tone starih mobilnih telefona se, na primer, može dobiti kilogram srebra i 300 grama zlata.
Dolar je na berzi u Londonu ( 27 april)  pao na 73,493 poena u odnosu na korpu drugih valuta, a taj indeks je sada skoro deset odsto niži u odnosu na rekord iz januara i mnogi trgovci očekuju da će on opet pasti na svoj najniži nivo iz 2008. od 70,698 poena, preneo je Rojters.
Vrednost zajedničke evropske valute je istovremeno porasla na 1,4789 dolara i time premašila granicu od 1,47 dolara po prvi put od decembra 2009. Radi poređenja, na početku godine se evrom trgovalo po ceni od 1,29 dolara.
           
Zlato pripada najstarijoj vrsti metala, koje su ljudi preradili. Zato što se u prirodi pojavljuje skoro isključivo u obliku čistog metala (ne kao jedinjenje), njegova obrada nije zahtevala prethodno savladavanje tehnologije topljenja rude.Zato su  ga  skoro sve napredne kulture ljudske istorije obrađivale i koristile  takođe kao sredstvo razmene. Već  su drevni Sumeri  sve cene proračunavali u zlato, srebro ili žitarice. Kao glavno sredstvo za plaćanje u Vavilonu su se koristile bakar i srebro – zlato je tu bilo za svakodnevnu razmenu previše dragoceno i skupo. Izmereni komadi metala su se označavali potpisima već u 2. – 3. milenijumu p.n.e.; ali ovi znaci nisu bili garantovani od strane državne vlasti, i iz tog razloga ova sredstva za plaćanje se  ne smatraju novcem po današnjim shvatanjima. Za razliku od Inka, Maja ili Asteka zlato u Severnoj Americi   nije imalo posebnu vrednost. U Kanadi je zlato bilo objavljeno već 1835 godine i to nedaleko od Kvebeka, na Aljasci je zlato bilo po prvi put sakupljano 1848 godine, dok je još pripadala carevini Rusiji. Najpoznatija  nalazište zlata je u oblasti Klondika na granici između kanadske provincije Jukon i Aljaskom. Zlatna groznica na Klondajci/Jukonu, kao što je zateko Džek London se odigrala godina 1896 – 1900. Izbila je slučajno kod jednog nalazišta u potoku, bez nekog očiglednog i racionalnog razloga.  Malo ljudi je uspelo  da se obogati. Na tom nalazištu su  1898.   kopači zlata pronašli 15 tona zlata u vrednosti od 10 miliona dolara, a u bliskom Dawson City u barovima i salonima potrošili 60 miliona dolara. To pokazuje ko je na celom bumu najviše profitirao. Za vreme zlatne groznice bilo je pronađeno oko 75 tona zlata. Nekoliko kopača zlata tu radi u sopstvenom režimu do danas, a 1998 godine se tu odigralo prvenstvo sveta u ispiranju zlata, gde je učestvovalo stotinak ljudi.  Pre Klondajke se zlatna groznica odigrala u Kaliforniji 1849 godine.
Danas se započinje kopanje zlata ako se  pronađu zalihe zlata u količini koja je ekonomski interesantna. Kopanje rude se vrši na površini (kamenolom) ili dubinski. Sastoji se iz bušenja, miniranja, utovara i prevoza. Današnji način rada je visoko mehanički i automatizovan, osnovan na velikim, radnim, energetski ne previše zahtevnim i pouzdanim mašinskim i transportnim uređajima. Nakon završeong iskopavanja nalazište se rekultiviše. Nakon procesa rekultivacije, koji zavisi od karaktera površine zemljišta, nalazišta se uređuju pokrivanjem zemljom ili se poplave vodom. Najvažnije je zabraniti rasprašivanje finih čestica u vazduh.
izvori   Zlatna poluga
                     
                                NOVA ZLATNA GROZNICA
Zlato se na Rogozni kopalo i topilo još u srednjem veku. Na planini i danas postoje ostaci improvizovanih rudnika, a mnoga sela, ne slučajno, nose nazive poput Zlatoroga, Zlatišta, Zlatnog laza, Zlatara, Zlatnog kamena...Planina Rogozna puna bakra, srebra i zlata koje niko ne eksploatiše.
                                  VLAŠKA TRADICIJA
"A Vlasi su to znali. Čim bi granulo proleće, domaćini, odeveni u belo, zaputili bi se niz reke i prema položaju kamenja određivali mesta gde valja kopati. Zatim bi dolazile njihove porodice i podizale šatore, jer je tu trebalo provesti celu sezonu, sve do jeseni.
Samo ispiranje je bilo muški posao, praktično ritual o kome se pred ženama nije govorilo, čak ni među sobom muškarci o poslu nisu govorili dok sunce ne zađe. Isto tako se strogo vodilo računa i o praznicima, a sve to da se ne bi naljutila Muma paduri (ime koje prevedeno sa vlaškog znači majka šume), čuvarka reka, polja i sve prirode koja je, u protivnom, muškarcima koji bi joj naudili lomila alat, vezivala ih (da seksualno onemoćaju) ili oduzimala pamet i činila još štošta drugo. U verovanjima (ali i njima primerenoj obrednoj praksi) ovaj kraj i inače nikad nije oskudevao, uostalom smatra se središtem vlaške magije, koja se pokolenjima prenosi, sa ženske strane, sa kolena na koleno...
A što se zlata tiče, ostalo je zabeleženo da je, pre onog rata, kralj Aleksandar imao na obali Peka, u Neresnici, dva bagera i ispiranjem zemlje koju su oni iskopavali dobijao je i po dva kilograma zlata dnevno! ( izvor )
Googl trends- kretanje reči zlato

Teška vremena primoravaju ljude na očajničke mere. Zato ne čudi što je ovih dana, nova zlatna groznica zahvatila ceo svet, pa i Srbiju.
Ašov je ovih dana omiljena alatka.Reka Pek je oduvek bila, pa je tako i sada, usred ekonomske krize, meta tragačima zlata u našoj zemlji. Gotovo svakog dana mogu se videti optimisti, koji sa velikom zlatarskom daskom, posudom za polivanje, daskom za hvatanje zlata i zlatarskom kutijom kreću u (ne)moguću misiju. Planina Rogozna kao i sela Kruševo, Kneževiće, su posebno interesantne lokacije.
Pomama za zlatom nije zaobišla ni susednu Hrvatsku. Sve je više tragača na reci Dravi, koji se nadaju vrednom metalu više nego ulasku u Evropsku uniju.
Baš kao pre 160 godina, u vreme prve zlatne groznice, i danas se rekordan broj ljudi prosto sliva na brda i potoke Kalifornije i drugih saveznih država SAD u nadi da će steći bogatstvo.
- Dobio sam otkaz, a ne mogu više ni da otplaćujem kredit za kuću. Jednostavno, ništa mi drugo nije preostalo nego da sednem u svoj kombi, krenem u brda i nadam se čudu. Posao je veoma težak, ostao sam i bez noktiju, ali šta mi drugo preostaje - kaže Kevin Braun, bivši tehničar rasvete iz Los Anđelesa.
Ovakva pomama za vrednim metalom bila je još jedino za vreme velike depresije s kraja dvadesetih godina prošlog veka. Broj članova američkog Udruženja istraživača zlata povećan je prošle godine 50 odsto. S druge strane, Švajcarci i Austrijanci su poslednjih meseci poludeli za zlatom. Potražnja zlatnih poluga je toliko velika da su kovnice primorane da rade u tri smene!
- Ovo je neverovatno! U poslu sam već 30 godina, ali ovako nešto još nisam doživeo - ne skriva šok Erhard Oberle, direktor švajcarske kovnice plemenitih metala „Argor-Hereus“, jedne od tri najveće u svetu.Prodaja zlatnika u Austriji skočila je za preko 230 posto!
- Radimo u tri smene, sve mašine su u pogonu, proizvodimo zlatnike i srebrnjake. Jedva podmirujemo narudžbe za zlato, a sa srebrom kasnimo - rekao je Keri Tatersal, direktor marketinga Austrijske kovnice.  Zlatna groznica je zavladala u Meksiku, Arizoni i na Aljasci. Takođe, pošto je nekoliko lokalaca u malezijskoj pokrajini Marsing pronašlo grumenje zlata na plaži, ovu lokaciju okupiralo je hiljade ljudi, koji su celu obalu „prevrnuli naopako“.izvor

                                                          
            U Americi je  u mesecu julu  stupio na snagu zakon  Dodd-Frank i jedna od stavki je ograničavanje trgovine derivatima zlata VAN BERZI, („over the counter“). vidi The Wall Street  Journal

„The Dodd-Frank financial overhaul passed last summer took aim at the complex derivatives that were traded by banks in privately negotiated contracts with the goal of moving as much of that market as possible onto regulated trading platforms or exchanges. A lesser-known provision of Dodd-Frank also makes certain retail transactions illegal unless they are traded on an exchange because of concern over the high level of fraud in those markets.“ (…) „The National Futures Association, a self-regulatory organization for the futures industry, asked lawmakers to crack down on these types of gold and silver derivatives offered to retail investors.“ (…) „Gold futures have become a more popular investment, but the benchmark 100-troy-ounce Comex gold futures contract may be too large for most retail investors. The size of the contract amplifies a $1 change in the price of gold to a $100 profit or loss for the contract holder. “ (…) „Nadex, a Commodity Futures Trading Commission-regulated open-membership exchange, is uniquely positioned to benefit because it offers smaller futures contracts that are more suitable for retail investors.“

                               OSTALI POSTOVI O ZLATU
                                           Zlato kao valuta
                                           Zlatne rezerve, bitka oko valute

                                     
Ako želite uložiti u zlato treba da znate da se kupovinom zlata ne povećava, već čuva vrednost novčane mase.Pogledajte prilog : 




15 коментара:

Анониман је рекао...

Dobar izbor teme.I sud dobra ideja suda Bozijeg kao pokrice za sve probleme.Zlato je za bogate. Ja bih momentalno investirao u pouzdanog prijatelja.Ne podleze inflaciji.Sta kazes na to?
pozdrav
Z.

L2 је рекао...

Ako se prijateljstvo ne tretira kao roba( ne sludi ga privatna svojina)onda je zlata vredno.Iskrena prijateljstva ne postoje.Možeš da se trudiš koliko hoćeš, ali ga nećeš naći.Prema tome drži se zlata.Ono te neće izneveriti.
A pošto si pametnica mislim da ne očekuješ dugovečnost u prijateljstvu.Niti si sklon razočarenju.Onda uz zlato preporučujem i prijateljstvo.Pa dok traje. Prekini pre nego pukne,čim naslutiš.
Eto šta KAZOH.

Анониман је рекао...

Prija mi tvoje razmisljanje i stil.Zato sto te jednom upoznah.U pravu si ali cu ostati pri prijateljstvu. Pri jednom svakako, iskrenom i zlata vrednom.
Z.

L2 је рекао...

"Dokle duh.... ostane nepromenjen." kako reče gore pomenuti. Prijateljstvo ti je zlato koje sija verom,trajno,lako prenosivo, pogodno za kovanje,čuvanje,kao plemeniti metali, ha..ha. Tako nekako beše. A da znaš da ima tu neke logike.
I to što si sada tu je plemenit metal.Biti sam ne znači biti usamljen.Usamljenost je u nama.

Анониман је рекао...

"Kaži i ti, časni oče, sud Božiji, mesto.. , i sve će ti biti jasno."
Tako vera resava probleme.Izgubis krov nad glavom, kazes sud Boziji i pocnes da gradis.A sta kada nemas od cega? Onda ubacis drugu : Dace Bog.Nastavis da se nadas. Vreme tece,sa njim i ti. Ako nema novog krova, nema brige. Kraj je vazan i siguran.A to je raj.I na kraju smo na pocetku- sta ce nam uopste zlato? Ma ne treba nam nista.Zivimo nadajuci se.
Na srecu pa nisu svi mislili ovako.Osnova se Casa di san Giorgio.Na nesrecu zlato zameni bezvrednim papir.Na kraju pobedi ono u nama: nada. Kako god to je to, mi i nada u nama.
Z.

L2 је рекао...

Može i mora bez nade.Nada je muka iščekivanja. Čemu se nadaš? Ispunjenju želja: da stekneš zlato,bogatstvo,da nekoga zavoliš ili da te neko zavoli.To nije život.Treba znati stati. Spominješ Đenovu (14.. i neke).I bankarstvo pade na želji za moći, nezasitosti, pohlepi. Želja za moci da se pomogne ljudima, koja pobjeduje ljubavlju je jedina prihvatljiva moć.
To ne treba da protivureći bogatstvu,ali treba tom bogatstvu biti na pameti.Jesam liberal,ali nisam za tržišni fundamentalizam.

Анониман је рекао...

Doktrinarnu cvrstinu prikazujes pezorativno,a ubacivanje humanosti implicira kontraverze. Liberalizam podrazumeva postovanje ljudskih prava, ali se zna kojih i na koji nacin. Liberali nisu neosetljivi na siromastvo,vec levicari besmisleno prosiruju fond prava.U Srbiji se zale sto su smanjenja prava radnika? Bilo bi im pametnije da su pazili za koga su glasali,a ne da se bore za individualna prava iz vremena komunizma, za novu hladovinu. To je problem. Podupirem misljenja koja traze i odredena socijalna prava, i ogranicenja globalnog trzisnog fundamentalizma. Ne znam da li mislis na Gidensa. No nije bitno. Sustina je u tome da nije PRIRODNO uzimati od jednih i davati drugima.Kakva je to sloboda.Ja prirodno MORAM da dam nekome ko ne radi.To se zove solidarnost.Da, bicu solidaran, dacu onome kome ja zelim i koliko i kada ja odredim.

L2 је рекао...

Sve je to lepo i slažem se sa tobom,ali... Slažeš li se ti sa zaključkom da u svetu postoji moderno robovanje.Nevladina organizacija Antislejveri internešnal je nedavno navela brojku 27 miliona ljudi.Pazi to je najstarija svetska organizacija za ljudska prava iz neke 18... Osnovana je sa namerom da se bori protiv prekomorske trgovine robljem.Dakle ova organiyacija je poslala izveštaj UN o situaciji u Brazilu gde se u seoskim sredinama primenjuje prinudni rad. Sada ceš ti reći da je to u Brazilu. Sloboda je nespojiva sa siromaštvom.Ako je čovek prinuđen da ilegalno proda svoj organ, a kapitalista je taj koji vrši trgovinu, šta je to? Sada ćeš mi ti odgovoriti da to nisu principi liberalizma da je on osetljiv na siromaštvo i tako dalje. Slažem se sa Hajekom da covek može da uživa slobodu bez privatne svojine. Ali se pitam nije li ta slobodna volja da se da proda organ, slobodno robovanje.Legalizujmo to kao i prostituciju i rešili smo problem.Ama to ti je ko sa onom početnom.Zameni sa rečju SUD BOŽIJI i rešio si problem. Ovako će svet nadalje, a ja i ti i ostali možemo da mudrujemo.Jedina sloboda je ona u nama.Opet ćemo doći do toga.Ne zato što je to istina. Nego da lepo okončamo naše druženje.u nama su lepote i neka ostanu da ih ne poremete ove slobode razmišljanja koje nas odvedoše do ružnih tema.
pozdrav

Анониман је рекао...

"Kaži i ti, časni oče, sud Božiji, mesto....., i sve će ti biti jasno. Pozdrav ti i mir."
Z.

L2 је рекао...

Ubijen Bin Laden.

Анониман је рекао...

Da li znate da se nekom evo propast sprema,
da ni sjajni dolar protivvrednost nema,
zato ima brdo dugova i krupnih problema.
Sve ostale valute dolarom se mere,
sva protivrednost im se sastoji od covecje vere.
Po zlatu se vidi, da mu vrednost pada,
zlato je prava protivvrednost, a ne ljudska nada!Zlato ne mozes da stampas, kolko`ti je volja,
zato kupujte zlato, vrednost to je bolja.

u zdravlje

L2 је рекао...

Koji li si ti ti nardoni stihoklepac? No, hvala ti u svakom slučaju.

Анониман је рекао...

Zanimljiva tema i komentari, ali ipak mora postojati veci razlog zasto je zlato najbitniji metal na planeti i to hiljadama godina u nazad, ceovek je svoj zivot podredio zlatu...zasto to nisu dijamanti ili nesto trece?
Svi kultovi u covecanstvu su izlivani u zlatu, sve religije ga koriste... suvise je jednostavno to da zlato ima doru kovnost i da ga zato ljudi obozavaju, ne pije to vodu.Pozdrav

L2 је рекао...

Hvala na poseti blogu i komentaru.Nasmejao si me.
Jasna je istorija "obožavanja" zlata. Smatralo se da je ovaj metal u srodstvu sa Suncem, da daje život i rasteruje mrak. To je nit koja ga vezuje za mitologijske predodžbe.Iz takvog društvenog ambijenta ponikla je kultura izrade relikvija, pa i samog nakita. Tek je posle zlato postalo platežno sredstvo.
Po svemu sudeći jedan je razlog zbog čega je zlato bilo omiljeno, ili obožavano - i još je uvek- drugi razlog stoji u osnovi njegove veze sa transakcijama, treći aspekt je njegova upotrebna vrednost kao metala.
Ne mislim da smo zlatu podredili život,pogotovo ne svi, već moći koju ono nosi.Taj princip vredi za sve ono što osigurava moć i one koji tu moć vole.
Pozdrav i tebi

Анониман је рекао...

Dragaš navodi podatak da je ukupna količina zlata koja je iskopana od nastanka civilizacije do danas oko 170. 000 t. Njegova računica je sledeža : jedna unca 31,1 gram berzanski vredi 980 dolara. Tako jedna tona zlata ima vrednost u dolarima,zaokruženo zbog lakše računice, oko 30 miliona dolara. Znači ukupna količina zlata koja se nalazi u svetu ima vrednost izraženu u dolarima oko 5.100 milijardi dolara.
Ova količina se ne nalazi u prometu, niti kod
centralnih banaka država. Misli se da se samo 30% nalazi u promeru, dok je ostalo zlato tezaurisanu u privatnim sefovima.

Kada dolar nestane sa scene zameniće ga zlato i srebro. Zato im cena raste. A onda će da se smisli neka nova valuta. Sa starom ili novom valutom nama običnom svetu je isto. 2% najbogatijih ljudi na svetu kontroliše 82% svih bogatstava sveta.Budimo srećni dok nam još daju mrvice. Mogu sve da nas potamane.Ali i ne mortaju. Dovoljno je posvađati nas i sami se tamanimo, baš po celom svetu.
Pedja

Постави коментар