недеља, 13. март 2011.

U susret proleću - Messierov maraton, onečišćenje svetlom














-Kada želimo negde otići, prvi korak predstavlja odluku da nećemo ostati tamo gde se upravo nalazimo..


Dok je na zemlji zima odlučila da ode, a proleće da je smeni, dok pupaju prvi cvetovi, na nebu se priprema susret u jednoj noći, praznik očaravajućih maglina najvećeg umetnika prirode. I pored stalnog pokreta svega oko nas nešto ostaje nepromenjeno - vrednosti. Iza ove reči dolazi reč neodricanje, pa onda ostale savest, hrabrost, ponekad žrtva, herojstvo i  možda pre svega ljubav prema svemu tom  što čoveka čini čovekom.

Već hiljadama godina astrologija nadahnjuje čovečanstvo širom sveta i  svojim  otkrićima i izumima  svakodnevno direktno utiče na naše živote. Potičući istraživački duh i deleći temeljna znanja o svemiru i našem mestu u njegovom središtu, ona često ruši vremensko prostorne, rasne, nacionalne, polne, starosne granice.
Potrudite se da gledajući smenu zime i proleća, ove 2011 godine,  i vi postanete građanin zemlje.
 ''Prvi smo dan svi pokazivali svoje zemlje. Treći ili četvrti dan pokazivali smo svoje kontinente. Do petog dana postali smo svesni samo jedne Zemlje''
astronaut Bin Salmon Al- Saud


Messierov maraton

Na ovaj dan, dan maglina, širom sveta okupljaju se posmatrači i organizuju takmičenja poznata pod imenom Messierovi maratoni”. Messierov maraton je naziv za noćno takmičenje  u promatračkoj astronomiji u kojem je cilj pronaći i prijaviti sucu što više od 110 objekata iz Messierovog kataloga . A Mesijerovi objekti su “magline zvezdanih jata koje je francuski astronom Charles Messier popisao da njega i buduće istraživače kometa one ne bi ometale u istraživanju.

više o Messijeru


U Srbiji je okupljanje na  Fruškoj gori u naselju Letenka, u Hrvatskoj se održava u Istri Višnjan-Rušnjak,  a u Sloveniji  u mestu Kazlje.

 

Jedan od temeljnih istorijskih događaja  je dan kada je Galileo Galilei prvi puta, 1609. godine usmerio svoj teleskop u nebo.  Treba spomenuti  holandskog optičara Hansa Lipersheja koji je na samom početku 17. veka reklamirao ovaj  koristan instrument za vojna osmatranja neprijateljskih položaja. Neki podatci ukazuju da je bio pronađen i prije.
Ipak je Galileo najznačanija karika u lancu a 1609. se   uzima kao početak moderne astronomije, tada je prvi puta upotrebljen teleskop, koji je i dan danas neizostavni osnovni instrument u astronomiji, bilo na Zemlji ili svemiru.Galileo je posmatrajući Jupiter i njegove satelite (poznate Galilejeve satelite), Mesec i Sunčeve pege on je potvrdio Kopernikovu teoriju Heliocentričnog sistema, tj. da se nebeska tela ne kreću oko Zemlje, kao što je Katolička crkva tvrdila (i raniji filozofi) da važi Geocentrični sistem (Gea na grčkom znači Zemlja), već se Zemlja zajedno sa njima okreće oko Sunca (grčki Helios znači Sunce).

Sve do sredine XX veka teleskopi su bili ograničeni samo na vidljivu svetlost. Od tad je tehnologija napredovala i omogućila da vidimo svemir drugim očima. Da vidimo svemir i u drugim talasnim dužinama. Sve do 1990. godine čovek je bio vezan za Zemlju prilikom korišćena optičkih teleskopa. Nažalost zbog uticaja zemljine astmosfere (ali i sve većeg svetlosnog zagađenja) fotografije koje su se dobijale pomoću tih optičkih teleskopa nisu bile baš najboljeg kvaliteta.Godine 1990. probijena je i ova granica konstruisanjem i puštanjem u rad prvog vanzemaljskog teleskopa, svemirskog teleskopa Habl, koji je dobio naziv po čuvenom astronomu Edvinu Hablu koji je dao značajan doprinos razvoju astronomije 1920. godine


 NASA  Hubble
             Hubble, slideshare

Spejs šatl Discovery lansiran je sa teleskopom 1990. godine. Ubrzo nakon lansiranja, inžinjeri su otkrili grešku kod sabrinog ogledala teleskopa. Ova greška je činila da slike budu manje jasnije (mutnije) nego što bi inače bile. Inžinjeri su dizajnirali optički uređaj koji iskrivljuje svetlo reflektovano od strane ogledala na način da ispari ovu grešku. Astronauti su sa spejs šatla Endeavour instalirali ovaj uređaj na teleskop 1993. godine i radio je kako je i planirano. Za vreme misije 1993. godine, astronauti su takođe instalirali dodatne instrumente na teleskop kao deo kontinuiranog programa nadogradnje teleskopa. Astronauti su ove komponente instalirali još 1997, 1999. i 2002. godine.
Godine 2004. Nasini administratori su otkazali misiju zakazanu za 2006. godinu kojom je trebalo da se teleskop servisira zbog bezbednosti astronauta (inače 2003. godine desila se tragedija gde su izgubljeni životi astronauta i šatl Columbia). Naučnici, političati i astronomi entuzijasti smatrali su da će takva odluka dovesti do preranog završetka „života“ Habla. Nakon toga u Nasi su razmatrali mogućnost slanja robotskog vozila da izvrđi potrebne popravke. Očekuje se da će teleskp raditi barem do 2014. godine kada će biti lansiran njegov naslednik James Webb Space Telescope.
izvor

Milan Milošević o Mesijerovim objektima,  , slideshare


SVETLOSNO ONEČIŠĆENJE EVROPE

Svetlosno onečišćenje je promena nivoa  prirodne svetlosti u noćnim uslovima uzrokovana unošenjem umetno proizvedene svetlosti čime se gubi noćno nebo, odnosno noćna tama i remeti životni ritam svim živim bićima.



Teško je prihvatiti činjenicu da svetlosna energija može biti štetna. Ipak je to tako.

Prostor oko nas je osim valova prirodne sunčeve svetlosti, pun valova svetlosti iz raznih zemaljskih, umetnih izvora. Razvojem prirodnih nauka i tehnologije uvode se novi izvori optičkog zračenja: žarulje, fluorescentne i fosforescentne svetiljke, električni lukovi i laserski uređaji, njih više od 15 000. Većina umetnih izvora svetli noću, a neki ne svetle svetlošću u celom opsegu/spektru prirodnog svetla, nego emitiraju zrake pojedinih valnih dužina. Često su rasvetna tela loše postavljena i usmerena (neekološka rasvetna tela), pa rasipaju svetlosne zrake izvan područja koje trebaju osvetliti i stvaraju svetlosno onečišćenje. Posledice takvog osvetljavanja dugo se nisu opažale ni pratile jer se mrak povezuje s noći i podrazumeva uza san, pa se retko ispituje učinak nedostatka mraka na spavanje i zdravlje.

Prvi su na problem sve veće primene umetnog svetla upozorili astronomi naišavši na poteškoće u motrenju noćnog neba zbog pozadinske osvetljenosti, koja je u nekim područjima povećana i 20 puta. Američki i talijanski naučnici su već pre nekoliko desetleta objavili prve karte svetlosnog onečišćenja za gušće naseljena područja. U novije vreme satelitska istraživanja svetlosnog onečišćenja pokazuju da 99 posto stanovništva Severne Amerike i Evrope na noćnom nebu više ne može videti Mlečni Put, galaksiju čiji je planet i Zemlja. Nekoliko generacija pre nas, naši preci su u vedroj noći mogli videti i 11 000 zvezda, a sada se u gradskim područjima u takvim uslovima ne može videti ni njih stotinjak.

U Sjedinjenim Američkim Državama je 1988. godine osnovana Međunarodno udruženjeza tamno nebo (International Dark-Sky Association), s brojnim ograncima koji se zalažu za globalno smanjenje svetlosnog onečišćenja i zaštitu okoliša i donose preporuke o spektralnim karakteristikama i dopuštenim stupnjevima emisije umetne svetlosti. Opšta deklaracija o pravima budućih generacija koju je izdao UNESCO 1992. godine ističe pravo na neoštećenu prirodu i čist okoliš, uključujući pravo na čisto nebo. 

Zdravstveni poremećaji koji se povezuju s prekomernim izlaganjem noćnom/umetnom svetlu
Opasnost od malignih bolesti

Ako izostane prirodni ciklus dana i noći, neuroendokrine i biokemijske funkcije se promene i dolazi do smanjenog stvaranje melatonina. Povećanje koncentracije melatonina ima za posledicu smanjenje noćnog izlučivanja estrogena. Obratno, smanjenje koncentracije melatonina povezuje se s povećanom opasnošću od razvoja s estrogenom povezanih zloćudnih tumora kao što je karcinom dojke. Učestalost malignih tumora dojke je veća u industrijski razvijenim zemljama u kojima je promenjena navika noćnog života i rada i veći je udep noćne, umetne osvetljenosti. U žena koje spavaju pri umetnom svetlu ili rade u noćnoj smeni stvara se manje vitalnog hormona melatonina koji sprečava razvoj bolesti i tumorske stanice se dvaput brže dele. Spominje se i uticaj umetnog svetla, odnosno manjka me-latonina na razvoj karcinoma prostate i debelog creva.

Psihološki stres

Poremećaji cirkadijanog bioritma utiču na razvoj stresa povezanog s radom u noćnim smenama i s transkontinentalnim putovanjima. Oni sudeluju i u razvoju zimske depresije i senilne demencije, pa postaju znatan javno-zdravstveni problem. Finska lečnica je utvrdila u svojih sunarodnjaka u arktičkom području veću učestalost stresa i samoubojstava.  Bleštanje, treperenje ili loš odabir boje svetla može pospešiti nesanicu, glavobolju, teskobu i poremetiti seksualnu funkciju.

Ostali zdravstveni poremećaji

Prekomerno noćno svetlo dovodi do kroničnog nedostatka sna i do slabljenja imunološkog sustava. Pri ispitivanju problema sa snom oko 7% ispitanih povezuju ih s neželjenim noćnim svetlom. Međutim, 5% ispitanika se tuži na nedostatak ranojutarnjeg prirodnog svetla, ako je prostorija zamračena. Izlaganje noćnom svetlu već vrlo malog intenziteta (1-10 luksa) može povisiti krvni tlak. Češki istraživači su svake druge noći osvetljavali lica spavajućih osoba i u razdoblju od ponoći do tri sata našli porast sistoličkog tlaka od 8 - 10 milimetara žive. Tog porasta nije bilo ako su osobe spavale u mraku.
Sa svetlom povezane hormonske promene mogu dovesti do poteškoća u trudnoći i preranog porođaja. Neprimjereno svetlo može uzrokovati mnoge smetnje vida i smanjiti oštrinu vida. Umetni izvori svetlosti omogućuju nam da skratimo noć, da noću radimo ili se zabavljamo, ali moramo znati da to utiče na naš biološki sat koji upravlja fiziološkim, endokrinim i bihevioralnim bioritmovima i kontroliše barem 10 - 15% naših gena. Stoga, kao rezultat nepažljivog izlaganja umetnom svetlu možemo očekivati sve veća odstupanja u urednom funkcionisanju našeg organizma.

Osnovna pravila za zaštitu od svetlosnog onečišćenja su:
  1. Svetlo ne koristiti ako nije potrebno ili ga koristiti samo kad je potrebno. Naprimer, ako vanjsko svetlo služi za osvetljavanje pri ulasku u kuću ili za zaštitu od provalnika, postavlja se rasvetno telo s detektorom (senzorom) pokreta.
  2. Rasvetno telo prilagoditi zadatku zbog kojeg je postavljeno, omogućiti da bude usmereno izravno i samo prema površini koju treba osvetliti. Izvor svetlosti postaviti što niže, ne sme se dopustiti ometanje tuđeg poseda svetlošću.
  3. Upotrebiti ekološka rasvetna tela: samo potpuno zasenjena rasjetna tela ne dopuštaju rasipanje svetla u okoliš. Potpuno zasenjeno rasvetno telo je ono koje ne isijava svetlost iznad horizontalne ravnine. Izvor svetlosti stoga treba zaseniti metalnim ili drvenim senilima, štitovima ili maskama.
izvor

 SAJTOVI


4 коментара:

Анониман је рекао...

Liv,
dobar i lep dan.Zasjalo ti proleće.Osećam da se budiš i to me raduje.

Z.

L2 је рекао...

Neverovatan si.Nema sunca ni za leka,ali mu se nadam.A nije neophodno.Postala sam prava Holanđanka.Mrzim kišobran,kisnem sa užitkom, zimi nosim kratke rukave i naravno redovno održavam baštu.Treba li ti još koji dokaz. Ostalo znaš,ono sa početka.Draga sloboda pa makar i na Severnom polu.

Анониман је рекао...

U slobodu ne sumnjam,u ostalo da.Nikada od tebe ne moze postati Holandanka.
Datum je slucajan,kao obicno.
Z.

L2 је рекао...

Slučajno dođoh. Baš lepo da ti odgovorim.Da sve same slučajnosti.Šta bih ja bez slučaja.Aksiom tačka,pa onda...teorija.Matematika je čudo.
pozdrav

Постави коментар