Na delu je pohod u vreme kada je novac označavao nešto što zvecka u novčaniku. Zbog toga kopamo put za povratak u 17. vek.
Bits and Barbarism
Bits and Barbarism
Ovo je priča o tri novčane jame. Kao i priča o monetarnom nazadovanju - o neobičnoj rešenosti mnogih ljudi da preokrenu viševekovni progres. Prva novčana jama je prava jama - površinski kop rudnika Porgera cena zlata iako je pala od nedavnog rekorda, još uvek je tri puta veća nego pre deset godina, pa ljudi moraju da kopaju.
stvorite nove bitkoine, ali samo rešavanjem vrlo složenih matematičkih problema koji zahtevaju jake računare i mnogo struje za njihovo napajanje.
Tako dolazimo do ove lokacije na Islandu, koja ima jeftinu struju od hidroenergije i mnogo hladnog vazduha za hlađenje tih zahuktalih mašina. Ali i čak i tada, mnogo se pravih resursa troši na kreiranje virtuelnih proizvoda koji nemaju jasnu upotrebu vrednost. Treća novčana jama je hipotetička. Godine 1936, ekonomistaDžon Mejnard Kejnsje tvrdio da je za obnovu pune zaposlenosti neophodno povećati državnu potrošnju. Ali i tada je, kao i sada, postojao snažan politički otpor takvim predlozima. Zato je Kejns u šali predložio drugo rešenje: neka država zakopa novac u napuštene rudnike pa neka pusti privatni sektor da ga o svom trošku otkopava. Bilo bi bolje, priznao je, kad bi država gradila puteve, pristaništa i druge korisne stvari - ali čak bi i potpuno beskorisna potrošnja obezbedila ekonomiji preko potreban podsticaj.
Tako dolazimo do ove lokacije na Islandu, koja ima jeftinu struju od hidroenergije i mnogo hladnog vazduha za hlađenje tih zahuktalih mašina. Ali i čak i tada, mnogo se pravih resursa troši na kreiranje virtuelnih proizvoda koji nemaju jasnu upotrebu vrednost. Treća novčana jama je hipotetička. Godine 1936, ekonomistaDžon Mejnard Kejnsje tvrdio da je za obnovu pune zaposlenosti neophodno povećati državnu potrošnju. Ali i tada je, kao i sada, postojao snažan politički otpor takvim predlozima. Zato je Kejns u šali predložio drugo rešenje: neka država zakopa novac u napuštene rudnike pa neka pusti privatni sektor da ga o svom trošku otkopava. Bilo bi bolje, priznao je, kad bi država gradila puteve, pristaništa i druge korisne stvari - ali čak bi i potpuno beskorisna potrošnja obezbedila ekonomiji preko potreban podsticaj.
Pametna stvar - ali Kejns se nije ovde zaustavio. Kasnije je ukazao da stvarna aktivnost kopanja zlata umnogome podseća na njegov misaoni eksperiment. Kopači zlata su davali sve od sebe da iskopaju gotovinu iz zemlje, iako se neograničena količina gotovine mogla stvoriti praktično bez troškova u štampariji. I čim je zlato iskopano, njegov veliki deo je ponovo deponovan na lokacijama poput trezora Banke federalnih rezervi u Njujorku, gde stotine hiljada zlatnih poluga čami ne radeći ništa.
Međutim, pretpostavljam da bi Adama Smita sve ovo uplašilo. Smita često tretiraju kao konzervativnog sveca, i on je zaista bio prvi zagovornik slobodnog tržišta. Međutim, retko se pominje da se takođe jako zalagao i za regulaciju banaka - i da je bio autor čuvenog hvalospeva papirnom novcu. Razumeo je da novac služi tome da olakša trgovinu, i da nije izvor nacionalnog prosperiteta - a papirni novac, tvrdio je on, omogućava da se trgovina odvija bez gomilanja ogromnog nacionalnog bogatstva u "mrtvim zalihama"srebra i zlata. Zašto onda razaramo planine Papue Nove Gvineje radi gomilanja naših mrtvih zaliha zlata i, što je još bizarnije, puštamo moćne računare da rade danonoćno radi gomilanja zaliha brojki?
_______________________
Čak i na globalnom planu,
epizode zaista visoke inflacije
postale su retke.
Međutim, hiperinflacija
ostaje večito strašilo
_______________________
Zagovornici zlata će vam reći da papirni novac štampaju države, a njima se ne može verovati da neće obezvrediti svoju valutu. Čudno je, međutim, što je pored svih priča o obezvređivanju valute sve teže pronaći primer ove prakse. Ne samo što je, nakon tolikih godina priče o divljoj inflaciji, inflacija u razvijenim zemljama očigledno preniska, a ne previsoka. Čak i na globalnom planu, epizode zaista visoke inflacije postale su retke. Međutim, hiperinflacija ostaje večito strašilo.
Izgleda da bitkoin crpi svoju popularnost iz manje-više istih izvora, a tu je i dodatno osećanje da je to visokotehnološka i algoritamska stvar, pa onda mora da je deo talasa budućnosti.
Ali ne dozvolite da vas ove perle i šljokice zavaraju. Stvar je u tome da je na delu odlučan pohod u vreme kada je novac označavao nešto što zvecka u novčaniku. I u tropima i u tundri, mi iz nekog razloga kopamo put za povratak u 17. vek.
arhiva - EKONOMIJA
Нема коментара:
Постави коментар