петак, 17. мај 2013.

Utah Data center

 
 
 
 
Pre nekoliko meseci u pustinji u Utahu, u Sjedinjenim Državama, Nacionalna agencija za sigurnost (National Security Agency NSA) je započela izgradnju divovskog kompleksa koji će već od septembra 2013. na globalnom nivou početi prikupljati i obrađivati elektroničku poštu, telefonske razgovore, SMS-ove, novčane transakcije, upite i pretrage na Googleu, korištene rute putem GPS sistema, sve lične podatke s kućnih i prenosnih kompjutera, itd. Iz američkih sigurnosnih službi je 'procurilo' nekoliko šturih informacija o celom ovom projektu koje su još pre godinu dana objavljene na portalu 'Wired.com'. Količina informacija koja će se moći pohraniti skoro da je nepojmljiva. Poređenja radi; jedan terabajt podataka je moguće pohraniti u čip veličine ljudskog nokta.
 
 
 
 
 
 
Eric Schmidt (Googl) smatra kako se svi podaci u istoriji čovečanstva do 2003. godine mogu pohraniti u približno 5 eksabajta memorije. Internetska firma Cisco navodi da će globalni promet na internetu od 2010. do 2015. godišnje beležiti rast od 400%, što će u konačnici iznositi količinu podataka od 9 766 eksabajta.
 
"Utah Data Center" će imati kapacitet koji će se meriti u yotabajtima, što je na milijune eksabajta. (Jedan milion eksabajta odgovara jednom yotabajtu).
Kroz ovaj projekat je za sada odobreno 2 milijarde dolara. Od kraja 2013. će se moći u delo provesti zamisao o totalnoj obradi svih informacija, kao što je to već najavio George W. Bush.
Bivši operativac NSA-e, William Binney, trenutnu situaciju dodirujući kažiprst i palac slikovito opisao:

'Još nas toliko deli od trenutka kada ćemo imati ključeve totalitarne države…'
 
 
U ovom projektu je značajnu ulogu odigrao i američki predsednik  Barack Obama, koji je u svom drugom mandatu dao naglasak na tzv. 'cyber-sigurnost'.
'Program za obračunske sisteme visoke efektivnosti' (HPCS) je odobren još 2004.
Kao što je svojevremeno bio slučaj i s tajnim projektom 'Manhattan' tako se i ovoga puta odlučilo da program za novi super-kompjuter u Oak Ridgeu ('Oak Ridge National Laboratory Department of Energy') sadrži deo koji je dostupan javnosti, ali i tajni deo (na kom je radila i NSA za svoje potrebe) o kome se zna onoliko koliko vlada dozvoli da se sme saznati.
 
 
 
 
Krajnji cilj projekta,
U 2-5 godina će se prikupiti podatci o svakom stanovniku zemaljske kugle o kom postoji bilo kakav zapis. Jednostavnim pritiskom na tastaturu se dobija kompletan profil 'tražene osobe'. Sistem u manje od jedne minute proizvede oko 500 stranica informacija koje, zavisno o odabranom profilu, sadrže sve podatke od rođenja pa do danas. Od sada će sve ocene u školi, sve što su o nama napisali učitelji, poslodavci, sva putovanja, itd., biti zabeleženi i arhivirani. Potom se može u trenutku doznati sve o financijskim transakcijama, spisak prijatelja i poznanika (zahvaljujući društvenim mrežama), pa sve o ukusima u prehrani i oblačenju. Potom postoji profil 'slabosti' na kom stoje podaci o našim 'skrivenim' i javnim sklonostima koje su u suprotnosti s društvenim normama ponašanja. U 'zdravstvenom profilu' stoji sve što smo obavljali kod lekara, u bolnicama, itd
Pošto NSA već poseduje veliku banku podataka koju bez ikakvog problema može da koristi kad poželi, postavlja se pitanje koja je svrha svega ovoga?
Bivši NSA-in operativac, William Binney, daje odgovor i na ovo pitanje:
"Većina podataka koji se odnose na strane vlade i državljane, kodificirani su na 128 bajtova i manje, i dosad još nisu dekodirani. Što pre kompjuteri postignu određenu brzinu, koja mora i progresivno rasti, biće lakše 'razbiti kodove' tih podataka i tada više ništa neće biti tajna
".
 

 
 
 

1 коментар:

Анониман је рекао...

IBM ili NASA raspolažu tisućama magnetofonskih vrpci s ranim podacima o svemiru za koje više ne postoji uređaj na kojemu bi se mogle reproducirati jer je standard kojim su snimljene jednostavno pao u zaborav i nijedan inženjer više ne zna kako je to nekada bilo. Slična je situacija i na području nijemog filma, ne postoje više projektori pomoću kojih bi se filmovi prikazivali brzinom odgovarajućom za nijeme filmove, te bi te projektore trebalo dati posebno izraditi kao pojedinačne primjerke, jer obično se nijemi filmovi projiciraju prebrzo. Uzalud im posao.

Постави коментар