недеља, 17. октобар 2010.

Kapitalizam,socijalizam ili nešto treće

communism-vs-capitalism-communism-vs-capitalism-demotivational-poster-1242520675

S uočeni smo sa mnoštvom  informacija koje prosečnog čitaoca više zbunjuju nego što mu  pojašnjavaju momentalnu sliku sveta. Ova situacija ne  treba da čudi.  Ni u jednom periodu ljudske istorije razvoj društva nije bio tako snažan i dinamičan. Podela sveta na  kapitalistički i socijalistički blok stvorila je iza Drugog svetskog rata privid koherentnih političko-ekonomskih sistema.

Globalna recesija 1970-80 godina lagano je počela rušiti  iluzije. Konačno su ih raspršila geopolitička dešavanja na Istoku i brutalna balkanska događanja. Socijalizam je pao, real-socijalistički sistem se pokazao ekonomski neuspešnim, žrtve ovog totalitarnog sistema su obelodanjene, a kapitalizam je pobedonosno ostao na sceni kao idealno i jedino društveno ekonomsko rešenje. Da li je reč o još jednoj  iluziji ili je kapitalizam jedini mogući oblik društvenog uređenja ? 


PRADOKS POLITIČKIH GOVORA : TITO - REGAN


“Majku ti Božiju pa to je ono Marksovo "fabrike radnicima" - ovo su navodno Titove reči nakon Đilasovog objašnjenja osnovnih crta samoupravne doktrine. 

                                                                        
..can't help but believe that in the future we will see in the United States and throughout the western world an increasing trend toward the next logical step, employee ownership. It is a path that befits a free people.
Walter Reuther was one of the first major labor leaders to advocate that management and labor shift away from battling over wage and benefit levels to a cooperative effort aimed at sharing in the ownership of the new wealth being produced. He was looking far beyond the next contract



Ovaj Raganov govor  citiraju, između ostalog, jer podseća na poznate socijalističke teze "fabrike radnicima".  Primer dokazuje da politički govor nema funkciju predstavljanja  političkog programa, koliko je sredstvo za pridobijanje "ciljne grupe" čije glasove  treba pridobiti .
  Ivan Janković : "do sada sam nalazio ovu doktirnu u  Marks - Tito - Đilas doktrini samoupravljanja “, sindikalizmu i anarhosindikalizmu, u nemačkoj kvazisocijalističkoj shemi "kodeterminacije", na neki način i u Musolinijevom fašizmu”, ali nikada u kapitalističkoj doktrini.


  .
Stvarni odnos snaga
U skoro svakoj evropskoj zemlji socijalisti su osvojili političku moć. Neke zemlje danas imaju socijaldemokratske vlade, u drugima socijaldemokratske partije imaju većinu; u mnogima levičari zauzimaju visoke položaje u državi, kao što su ministarstva, a ima čak i premijera socijalista. 
Države ipak ne slove kao socijalističke. Niti su propale socijalističke države bile iste, niti su kapitalističke države primer čistog kapitalističkog ekonomskog sistema. Vreme je da suštinski promenimo način razmišljanja.  Kapitalizam, socijalizam iz teorija postojali bi samo ukoliko bi stvarnost funk­ci­o­nisala po apsolutnom istim uslovima koji su zacrtani modelom, što nije realnost . Zato modeli i jesu - ostaju samo modeli ( teorija).


NWO

KAPITALIZAM -SOCIJALIZAM


Krajem 2008. godine, tokom hipotekarne krize,kako bi spasile svoje ekonomije od finansijskog kolapsa, većina  država je priskočila  u pomoć posrnulim bankama. Ubrizgani su značajni finansijski iznosi pomoći uzeti iz poreskih fondova. S razlogom se postavilo pitanje  opravdanja preduzetih mera. Privatni sector  bi trebao da funkcioniše po zakonitostima tržišta, što je u okolnostima krize, to jest u slučaju njihove nelikvidnosti ili nesolventnosti trebala pokrenuti redovna zakonska procedura za prestanak postojanja (stečajni postupak). Međutim, u ovom slučaju od toga se odustalo. 
Princip rešenja bio je trovrstan: jedne banke su propale, druge su spašavane a neke direktno podržavljene (američka država je u AIG-u imala jedno vreme 90% učešća – koncern je dobio pomoć od više od 180 milijardi dolara).
"Ovo je kraj kapitalizma i početak socijalizma" - tako je prema „Njujork tajmsu“, prokomentarisao jedan razočarani američki bankar činjenicu da su, u globalnoj finansijskoj krizi, i najokoreliji zagovornici neoliberalne ekonomije bili primorani da oberučke prihvate inicijativu države da se, nacionalizacijom propalih banaka, spasi svet od globalne katastrofe. Da li je na delu bio socijalistički ekonomski metod ? JESTE.

Razlika je samo u tome što je nekada država spa­ša­vala domaće banke doma­ćom valu­tom, a sada su države spa­šavale strane banke stra­nom valu­tom, i to na račun novog zadu­že­nja u stra­noj valuti. I ne samo što je država spa­šavala pro­pale strane banke, nego im je čak garan­tovala i odre­đen pro­fit, što čitav sistem dovodi do pot­pu­nog apsurda jer tada banke posluju bez ika­kvog rizika i pot­puno su neza­in­te­re­so­vane za kva­li­tet svo­jih pla­smana. Kada država počne da daje garan­cije za pla­smane banaka – onda je slo­bodno trži­šte mrtvo, a sistem ulazi u fazu modi­fi­ko­va­nog komunizma."( IZVOR)



NOVI SOCIJALIZAM,
KAPITALIZAM SA HUMANIM SADRŽAJEM



   U medijima se koristilo mnoštvo novih kovanica: novi socijalizam, kapitalizam sa humanim sadržajem, itd. Da nejasnoće i nesporazumi postoje u ekonomskim krugovima svedoče razmirice među ekonomistima različitih ali i istih teorijskih opredeljenja.
     O tome nam naj­bo­lje govori ono što se desilo na jed­nom sastanku Dru­štva Mon Pele­rin (The Mont Pele­rin Soci­ety), kome su, između osta­lih, pri­su­stvo­vali i Frid­man i Mizes. Po rečima samog Frid­mana, Mizes je u jed­nom tre­nutku ustao i rekao: “svi ste vi samo jedna soci­ja­li­stička dru­žina” a onda je napu­stio sasta­nak. Mizes je kasnije često govo­rio da više ceni iskrene soci­ja­li­ste nego lažne libe­rale, a naj­više je pre­zi­rao “kamu­fli­rane soci­ja­li­ste koji para­di­raju pod ime­nom liberalizma”.
     Po Mizesu Frid­man nije bio libe­ral, već lažni libe­ral sa zadat­kom da kom­pro­mi­tuje ideju libe­ra­li­zma, i to na isti način kao što kod nas imamo kamu­fli­rane soci­ja­li­ste koji para­di­raju pod paro­lom demo­kra­tije i libe­ra­li­zma.( izvor)



                        imag23


SLOBODA

     Sloboda je pojam koji funkcioniše u svim bitnim političko ekonomskim koceptima. U oba, suštinski različita ekonomska modela, zastupljen je ideal slobode.
        Kapitalizam zagovara slobodu pojedinca državom bez pri­nude; socijalizam favorizuje slobodu kolektiva. Na izvestan način svaka se država ponaša kao vlasnik "svojih" građana, kao manje ili više liberalni robovlasnik.

-Komunistička (ili fašistička) država konfiskuje 100% rezultate rada svojih građana i robovlasnička je u punom smislu reči.
-Socijalistička konfiskuje 70-90%,
-socijaldemokratska 50-70%,
-kapitalistička 30-50%.

Ova teza odnos ropstvo/sloboda uzima kao bazu analize, to jest odnos ukupno stvorenog bogatstva i bogatstva koje država konfiskuje (opljačka) od stanovništva - BDP kroz javnu potrošnju.

- Sloboda izlaska iz zemlje, ili napuštanja teritorije pod kontrolom dotične države je sloboda promene liberalnog robovlasnika. Na primer, mnogo mi je da od 4 dana 3 radim za državu Srbiju, pa odem u Ameriku sa namerom da radim 1 dan za državu, a tri za sebe.

jedan od izvora :
TRZISNO RESENJE



A STA KAZE OBIČAN NAROD

SOCIJALIZAM:   Imaš 2 krave i jednu daš komšiji.
KOMUNIZAM: Imaš 2 krave.Vlada ti uzme obe i da ti malo mleka.
FAŠIZAM:Imaš 2 krave.Vlada ti uzme obe i strelja te.
TRADICIONALNI KAPITALIZAM: Imaš 2 krave. Prodaš jednu i kupiš bika.Tvoje stado se množi i prihodi rastu. Prodaš ih sve i planiraš penziju  s velikom zaradom, ali u međuvremenu pukneš na berzi radi intervencije ICTUC  (International Cow Trade Unlimited Corporation).




AMERIČKA KORPORACIJA: 
Imaš 2 krave.
Prodaš jednu i teraš drugu da proizvodi mleko kao 4 krave.
Kasnije zaposliš stručnjaka da ti ispita zašto je krava krepala.

FRANCUSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Stupiš u štrajk zato što hoćes 3 krave.

JAPANSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Redizajniraš ih da budu veličine desetog dela obične krave
i da daju dvadeset puta više mleka. Onda napraviš lukavi crtić koji nazoveš KRAVOMON i reklamiraš ih po celom svetu.

NEMAČKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Prepraviš ih tako da žive 100 godina, jedu jednom mesečno i same sebe
muzu.

BRITANSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Obe su lude.

iTALIJANSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave,
ali ne znaš gde su.
Odeš na pauzu za ručak.

RUSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Prebrojiš ih i shvatiš da imaš 5 krava.
Ponovno ih prebrojiš i opet shvatiš da imaš 5 krava.
Ponovno prebrojiš i shvatiš da imaš 42 krave.
Ponovno ih prebrojiš i shvatiš da imaš 2 krave.
Prestaneš brojiti i otvoriš novu flašu votke.

KINESKA KORPORACIJA:

Imaš 2 krave.
Imaš 300 ljudi koji ih muzu.
Tvrdiš da je zaposlenost 100%,
visoki prinosi mleka i uhapsiš novinara koji je objavio cifre.

INDIJSKA KORPORACIJA:
Imaš 2 krave.
Obožavaš ih dok ne krepaju.


HRVATSKA KORPORACIJA

Imaš dve krave.
Parafiraš sa Slovencem sporazum po kojem mu odstupaš jednu kravu zabadava. On ti celo vreme krade struju i napasa svoju stoku na tvojoj zemlji, a njegova banka tvrdi da su tvoji novci (koje je ona ukrala) pitanje sukcesije u koju će se uključiti i ustupljena krava.

Onda kažeš da mu ne daš kravu.
Onda te on maltretira.
Za to vreme, dok se ti maltretiraš sa Slovencem, druge komšije (BiH, Srbija i Crna Grora ) shvate  da si zauzet i muzu tvoju drugu kravu, koja na kraju krepa. Međutim, dok su komšije  muzle tvoju kravu, nisu hranili svoje pa su im krepale.
Kao svaki dobar Hrvat, sretan si, jer su komšijama  krepale dve, a tebi samo jedna krava.
Onu koja ti je ostala, jer više nemaš love, staviš u IPO i prodaš 25%  Nemcu  uz 51% prava odlučivanja. Nemac ti ostavi kravu na hrani, brizi i da je muzeš, a on pobire sve mleko.
Pusti te da se nadaš da ćeš  jednog dana  biti član EU. Zato se  Hrvatska  dodatno zaduži zbog kupovine nove  dve krave. Naravno, kredit - jer je po  najpovoljnijim uslovima - dobije od KfW-a, koji za proizvođača uzme Slovenca,  za pod-prodizvođače uzme- jer su najjeftiniji - Srbe i Bosance. Grca u dugovima sledećih 200 godina.

               


Нема коментара:

Постави коментар